Kako teče proces formiranja Saveza za promjene, koji je najavljen kao široki front za smjenu aktuelne vlasti?

- Mi imamo dinamički plan i sve aktivnosti bi trebale da budu završene do kraja maja, kada će biti finalizacija svega što smo dogovorili i javno predstavljanje šta je naš cilj, ko čini Savez za promjene, ko će ga predstavljati, kakva je njegova politika. Sve naše aktivnosti i planovi biće otvoreni za javnost, jer nam je cilj da za tu platformu pridobijemo Što veći broj građana Republike Srpske, a s ciljem rušenja ovog režima.

 NDP i PDP već su potpisali sporazum o djelovanju prije i nakon oktobarskih izbora. Kakvi će odnosi biti sa SDS-om i šta je sa drugim opozicionim blokom koji čine NSP, SRS i naprednjaci Jovana Mitrovića?

- Intenzivno razgovaramo na sve strane i biće tu još subjekata, uz SDS, PDP i NDP, koji čine okosnicu Saveza za promjene. Uz ove stranke koje ste nabrojali i koje su spremne da budu u ovom zajedničkom bloku, mislim da će on imati i mnoge ljude iz javnog života, neparlamentarne stranke, nevladine organizacije i mnoge koji žele da izbori 2014. u RS donesu ozbiljnu promjenu. Mi smo s PDP-om postigli definitivan dogovor oko zajedničke liste za Predstavnički dom PSBiH i nastojimo da nađemo još stranaka koje bismo uključili u tu koalicionu listu. Cilj nam je da budemo ozbiljno predstavljeni u PSBiH i da budemo ozbiljan faktor u odlučivanju, u okviru nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.

 Upozorili ste da će SNSD, koristeći činjenicu da su čelni ljudi te partije na svim rukovodećim funkcijama u RS-u, zloupotrijebiti tu poziciju i javnim resursima voditi predizbornu kampanju. Hoće li poslanici Vaše stranke, kako je to najavio i SDS, u NSRS-u otvoriti pitanje zloupotrebe javnih sredstava?

- U svim normalnim državama to je razgraničeno kada je u pitanju korištenje javnih sredstava s ciljem vođenja privatne kampanje. Ali, u Izbornom zakonu BiH ne postoji eksplicitna zabrana takvog ponašanja, pa je onda i sve dozvoljeno. Tako se i može desiti upotreba Helikopterskog servisa RS-a i službenog aviona, o automobilima da i ne govorim, u izbornoj kampanji. To je manji problem, jer to su sredstva za kretanje. Postoje javna sredstva za vršenje izbornog procesa, to su javna sredstva za izborne potrebe stranaka. Pritom mislim na novac koji se koristi za asfaltiranje puteva, za finansiranje kampanje otvaranjem javnih radova i to se sada ne dešava samo na entitetskom nego i lokalnom nivou. U Izbornom zakonu BiH postoji mnogo šupljina, kao i u Zakonu o finansiranju političkih stranaka, koje se definitivno moraju riješiti, odnosom da se svako korištenje javnih sredstava u stranačke svrhe prijavljuje u finansijskim izvještajima, kako bismo ušli u ukupnu masu limita koji stranka može potrošiti za predizbornu kampanju. Sve to može uraditi Izborna komisija i precizno definisati kriterije za trošenje sredstava u kampanji.

 U vezu s tim ste doveli i smjenu na čelu javnog servisa RTRS-a, odnosno imenovanje za generalnog direktora Draška Milinovića, šefa kabineta predsjednice Vlade RS-a.

- To je strašno i to može samo kod nas. I Lukašenko u Bjelorusiji ne bi doveo na čelo državne televizije svog šefa kabineta, barem bi malo to zamaskirao. A nama je na čelo javnog i pod navodnicima objektivnog RTV servisa RS-a došao čovjek koji je bio šef kabineta pokojnog predsjednika RS-a Milana Jelića, potom Rajka Kuzmanovića, pa Milorada Dodika i trenutno je sa funkcije šefa kabineta predsjednice Vlade direktno došao za direktora RTRS-a: kakvu mi onda objektivnost u informisanju možemo očekivati?

To je smiješna postavka i zbog toga sam ogorčen na druge političke aktere RS-a u opoziciji. Pitam se: zar mi nismo zajedno mogli pokazati javnu reakciju na ovakvu vrstu političkog bezobraznika u izbornoj godini? Jer, riječ je o javnom servisu RS-a koji plaćamo svi mi, i mi koji smo u opoziciji. Neviđen je bezobrazluk nakon svega pričati kako je taj javni servis objektivan. Strašno je to što nam se dešava.

Može li se uz zloupotrebe javnih sredstava u stranačku promociju i stavljanjem javnog servisa pod političku pasku vlasti uopće govoriti da opozicija ima ravnopravan položaj u predizbornoj kampanji?

- Mi smo potpuno u neravnopravnom položaju s pozicije nedostupnosti javnih sredstava. Jedina javna sredstva koja su zakonom dozvoljena su ona koja idu iz budžeta namijenjenog za finansiranje političkih stranaka. Sva druga javna sredstva koja koristi vlast su nezakonita, ali vlast ih, bez obzira na tu činjenicu, koristi. Mi smo u poziciji da protiv sebe imamo režim koji se bori za opstanak, a mi se borimo za interese građana. Onaj ko se bori za opstanak, neće birati sredstva da pobijedi. Onaj ko se bori za izbornu pobjedu, to radi demokratskim sredstvima, iako je nama taj isti režim u posljednjih nekoliko mjeseci, u više navrata, pokušao imputirati navodno anarhističko, rušilačko raspoloženje, stoje potpuna neistina. I to nije tačno, bilo da je upućeno kao poruka opozicionim strankama, njihovim liderima, već nije tačno ni kada su u pitanju nevladine organizacije koje su organizovale demonstracije u Republici Srpskoj. Niko nije vršio rušilačke pohode, ali režim je u strahu zbog svega lošeg što su uradili. U tom strahu od vlastitih djela i nedjela počeli su da primjenjuju ovakvu vrstu kampanje u kojoj koriste i RTRS i agenciju Srna, štampane i elektronske medije koje plaćaju, da vode jednu prljavu kampanju i svoje političke protivnike i neistomišljenike kvalifikuju kao rušitelje ustavnog poretka, anarhiste, strane plaćenike i ko zna kakvim još epitetima. Oni time malo dobivaju, a samo dublje tonu.

 Iako su građani iz dana u dan sve siromašniji, stranačkom retorikom u kojoj SNSD prednjači dominiraju ponovo priče o ugroženosti RS-a, referendumu. Kako komentari sete razmišljanja analitičara da se opozicija ne bi smjela upecati na tu udicu vlasti?

- To je ono što zapravo Milorad Dodik hoće. On je nametnuo tu hipotetičku teoriju o referendumu i smjestio gaje u hipotetičko područje. Činjenica je da se on u proteklih devet godina njegove vlasti nije dogodio. Uopšte, danas nije sporno da RS može da organizuje referendum, da ga tehnički provede i da dobije potvrdan odgovor 90 posto građana na pitanje da li želite samostalnu državu Republiku Srpsku. Ali, odluku o referendumu treba provesti u stvarnost, RS učiniti samostalnom državom i dobiti priznanje njene samostalnosti, a tu već nastaju problemi koje Dodik poznaje. On je svjestan u kakvu situaciju njega i sve one koji to pokrenu može dovesti realizacija te priče. Zato se referendum koristi za potrebe izbora i pokušava u javnosti stvoriti utisak ko je manje ili više spreman od Republike Srpske napraviti državu. I to je potpuno besmisleno. Da postoje okolnosti za realizaciju takve odluke i da je Dodik u to siguran, on bi referendumske aktivnosti p već pokrenuo i dobio podršku građana. I tu nema dileme. Ali, dobio bi i ogromne probleme i tu nema dileme.

(FENA/dh)