I ove godine obilježavanje 1. marta, Dana nezavisnosti BiH, naišlo je na niz negativnih komentara u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, prenosi Anadolu Agency.
Ovaj dan kao praznik se obilježava samo u FBiH u znak sjećanja na referendum o nezavisnosti BiH proveden 29. februara i 1. marta 1992. godine na kojem se od 64 posto građana BiH s pravom glasa koji su izašli na referendum oko 99 posto izjasnilo "za". BiH je nakon toga i formalno izašla iz nekadašnje SFRJ i proglasila nezavisnost koja je priznata i na međunarodnom planu.
Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH poručio je da „1. mart nikad nije bio i nikada neće biti praznik BiH“, i u toj rečenici sažet je odnos kako političara, i iz vlasti i iz opozicije, ali i najvećeg dijela javnosti RS prema Danu nezavisnosti BiH.
U komentarima povodom Dana nezavisnosti BiH udruženja žrtava minulog rata iz RS-a ističu da je za njih 1.mart „dan tužnog sjećanja na preglasavanje srpskog naroda u BiH, referendum i početak građanskog rata čije su posljedice hiljade ubijenih, nestalih i raseljenih, te hiljade razrušenih domova i ognjišta“.
Božica Rajlić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata RS, kazala je da je 1. mart neprihvatljiv za srpske žrtve rata RS, jer je to “dan prvih poniženja Srba i preglasavanja”.
Tanja Topić, analitičarka Fondacije "Freidrch Ebert" kaže da je 1. mart jedan od datuma na kojima se prelama i potvrđuje koliko se pogledi na prošlost, a prema političkim stavovima danas, i na budućnost u BiH, razlikuju.
„Istovremeno, po ko zna koji put se pokazuje jedan zanimljiv politički stav, dominantan u zemlji posljednjih nekoliko decenija: mi smo u pravu i jedino mi, čime do izražaja dolazi politika dvostrukih pristupa istim pojavama i stvarima. Praznici su ovdje već odavno polje političkog verbalnog rata i isključivosti, na kojima se razgaljuju emocije i raspiruju strasti među pučanima“, istakla je Topić u izjavi za Anadolu Agency (AA) .
Topić dodaje kako je zanimljivo, kad se slave praznici, u jednom dijelu zemlje, a koje ne priznaje drugi dio zemlje, "koliko se gorčine i jala prospe iz usta slavljenika na one druge, koji ih osporavaju ili ignorišu i obrnuto".
„ No, kad to sami činimo, bezgranično smo u pravu, samozaljubljeni u svojoj uvjerenosti da je naša istina jedina prava. Svima je to važno, jer žele sudjelovati u pisanju istorije svako na svoj način, a pitanje je da li ćemo i kada uopšte otkriti i saznati barem dio objektivnih činjenica. A potrebno je samo malo više razuma i razumijevanja jednih prema drugima i odstupanja od politike isključivosti“, podvukla je Topić.
Profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci Ivan Šijaković ističe da je prosto nevjerovatno da se 19 godina od dejtonskog državnog uređenja BiH "nisu uslaglasila njena državna obilježja i državni praznici".
„Čini mi se da je to ostavljeno namjerno da bi i jedni i drugi, dakle i vlasti iz RS i vlasti iz Federacije BiH, imale razloga da dva-tri puta godišnje reaguju na tu temu, građane podstaknu na nacionalnu homogenizaciju, jednu vrstu patriotizma, odnosno nacionalizma“, kazao je za AA Šijaković.
Prema njegovim riječima, to i nije iznenađujuće „znajući o kakvim političkim strukturama je riječ, jer oni upravljaju samo na bazi podsticanja konflikta“.
„Pošto je ovo izborna godina, vlasti RS su to dodatno iskoristile kao oblik da se izazove odioznost prema Federaciji BiH i ukaže kako od tamo prijeti, navodno, neka opsanost za RS. Dakle, zgodan momenat za nacionalnu homogenizaciju koju koristi kako vlast, ali i sve ostale partije u RS-u kako bi građanima pokazale da su po tim pitanjima jedinstveni“, zaključio je Šijaković.
Koliko je u profesor Šijaković pravu kada je u pitanju manipulacija političara ovom temom svjedoči i obraćanje predsjednika RS Milorada Dodika novinarima u povodu protesta bivših boraca RS.
Ogranizatore protesta Dodik je optužio da „provociraju građane, jer je za njihovo održavanje izabran 28. februar, dan kada se održavao prvi dan referenduma za nezavisnost BiH 1992. godine“.
(Anadolija)