Razgovarala: Jelena MILANOVIĆ, Oslobođenje.ba
Apeliram na političare da se uzdrže od toga da ovom javnom gnjevu, izazvanom socijalnim i ekonomskim problemima, daju etničku dimenziju. Ovi protesti ne tiču se nacionalne pripadnosti, rekao je Inzko.

Vijeće za provedbu mira, Ambasada SAD-a u našoj zemlji, Vi - jednako govorite o potrebi da političari čuju glas naroda, no političari su samo spremni na međusobne optužbe. Šta očekujete: ko će popustiti?

- Poruka demonstranata u svim gradovima i u svim regijama vrlo je jasna: potrebna je suštinska promjena u vođenju politike u ovoj zemlji. Taj novi način vođenja politike mora na prvo mjesto staviti interese običnih građana i rješavati njihove goruće probleme, kao što su visoka stopa nezaposlenosti i borba protiv korupcije.

Jasno mi je da su se političke stranke već okrenule prema izborima, ali to ih ne oslobađa od odgovornosti. Neki političari možda smatraju da mogu skrenuti pažnju birača s dominantnih tema kao što su ekonomska i socijalna situacija. Ili misle da mogu prikriti rezultate njihovog rada i njihovih neuspjeha tokom protekle tri godine. Dozvolite mi da budem direktan: ne smije biti vraćanja na stanje stagnacije kakvo smo imali proteklih godina. Građani će prozrijeti takve namjere.

Niko ne opravdava nasilje, ali je posve jasno da su dosadašnji mirni protesti ostavili vlast ravnodušnom. Ima li rješenja?

- U potpunosti i iskreno podržavam prava građana širom Bosne i Hercegovine da protestiraju i da se uključe u mirne građanske aktivnosti kojima se protestira protiv trenutne ekonomske, socijalne i političke situacije u BiH. To je i Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, također, jasno istakao u svojoj izjavi početkom ove sedmice.

Istovremeno, osuđujem nasilje u kojem su sudjelovale manje grupe tokom nekih od demonstracija 7. februara. Nasilje protiv demonstranata, policije, novinara i javne imovine je neprihvatljivo. Sada je na relevantnim organima vlasti da razmotre i ovo pitanje i poduzmu potrebne aktivnosti. No, bez obzira na to, lideri se moraju ozbiljno uključiti u dijalog s građanima i ne dozvoliti da nasilne radnje nekolicine budu izgovor za nerješavanje legitimnih frustracija i zahtjeva koji su izneseni na miran način. Reforme su potrebne odmah!

Ne slažem se ni s pokušajima nekih lidera da ove proteste prikažu kao etnički motivirane, što sasvim jasno nije slučaj. Pozivam lidere širom zemlje da se suzdrže od takvih neodgovornih izjava i da ne pokušavaju da daju etničku dimenziju protestima koji nemaju nikakve veze s tim je li neko Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Građani su duboko zabrinuti za svoju budućnost i očekuju od političara da poduzmu nešto u vezi s zahtjevima koje su izložili. Zadnja stvar koja im je potrebna su političari koji zloupotrebljavaju proteste kako bi pridobili političke poene ili podigli međunacionalne tenzije.

Rješavanje frustracija

Milorad Dodik neće vanredne izbore, Zlatko Lagumdžija neće prijevremene, a njih dvojica su vodeći koalicioni partneri u BiH. Mislite li da se mogu dogovoriti? Jeste li Vi spremni donijeti odluku o vanrednim izborima?

- Pitanje prijevremenih izbora je s pravnog stanovišta kompleksno pitanje i, po mom mišljenju, promašena tema. Do ovih demonstracija došlo je iz jasnih razloga i one treba da budu poziv za buđenje. Prioritet mora biti provođenje socioekonomskih i političkih reformi, koje su u interesu građana. Akcenat, također, treba staviti na rješavanje uvjeta za napredak BiH na putu evroatlantske integracije. Debata oko održavanja prijevremenih ili vanrednih izbora mora se voditi u ovom svjetlu. Takvi izbori su jedna od mjera koje bi se mogle razmotriti. Međutim, jasno je da se vlasti moraju prvenstveno usredsrediti na rješavanje frustracija koje građani izražavaju u pogledu korupcije i drugih socioekonomskih problema.

Kada je riječ o prijevremenim izborima, treba uzeti u obzir činjenicu da se oni u BiH mogu desiti samo ako dođe do raspuštanja zakonodavnog tijela na način predviđen odgovarajućim ustavom i zakonima. Kako sada stvari stoje, mandati zvaničnika izabranih na prijevremenim izborima trajali bi samo do redovnih izbora, što znači samo do oktobra. Prijevremeni izbori, prema tome, zaista nisu pravo rješenje u situaciji kada su redovni izbori planirani za osam mjeseci. S druge strane, vanredni izbori za puni mandat od četiri godine nisu mogući prema važećem zakonskom okviru u BiH.

Prijedlog da se Parlamentarnoj skupštini BiH omogući da odluči o vanrednim izborima na svim nivoima, također, pokreće niz pitanja ustavne prirode u BiH. Između ostalog, smatram da stranke iz Republike Srpske s pravom ističu da Parlamentarna skupština BiH ne može donositi zakone koji bi joj omogućili da raspusti zakonodavna tijela na nižim nivoima.

Vaša je izjava da je sadašnje stanje u BiH najteže od kraja rata i da bi, ako situacija eskalira, trebalo razmisliti i o trupama EU, dočekana na nož. Pomenuli ste i potrebu jačanja pravne države. Kako to postići?

- Već sam pojasnio svoje komentare od prošle sedmice što se tiče EUFOR-a, koji su bili citirani izvan konteksta, a visoka predstavnica EU, gospođa Ashton, također, bila je jasna u tom pogledu. Što se tiče vladavine prava, frustriranost običnih građana nivoom korupcije u ovoj zemlji svakako je ključni faktor koji stoji iza tekućih protesta. Brojna istraživanja potvrdila su frustriranost građana ovim pitanjem u posljednjih nekoliko godina. Nadam se da će sadašnje i buduće vlasti ove zemlje ovaj problem konačno shvatiti ozbiljno. I moram izraziti pohvalu onim građanima širom Bosne i Hercegovine koji su u nekoliko proteklih dana na miran i dostojanstven način zahtijevali pozitivne promjene koje su u interesu svih. Oni su primjer svima nama i ja im istinski odajem priznanje za ono što rade.

Krenulo je od radnika!

Molim Vas: bošnjački lideri tvrde da je ovo bjelosvjetska zavjera protiv Bošnjaka, Lagumdžija je implicite optužio "evropske prste", Dragan Čović kaže da je šteta što Federacija nije uređena kao RS, ali i on sumnja da je riječ o ujdurmi protiv Hrvata, naročito u Mostaru, dok Milorad Dodik optužuje kompletnu međunarodnu zajednicu da potpirujući proteste želi ukinuti Republiku Srpsku. O čemu je riječ?

- Sjetimo se kako je počeo najnoviji val protesta, prije no što krenemo s preuranjenim zaključcima o motivima. Oni su krenuli u Tuzli, u organizaciji radnika bivših državnih preduzeća, koji su protestovali protiv zatvaranja preduzeća i načina na koji je provedena privatizacija. Protesti su buknuli kada su drugi radnici, udruženja građana, mladi, penzioneri i borci izašli na ulice u cijeloj BiH da izraze svoje nezadovoljstvo. Lajtmotiv protesta bio je socijalna nepravda, a ne politika. Zato apeliram na političare da se uzdrže od toga da ovom javnom gnjevu, izazvanom socijalnim i ekonomskim problemima, daju etničku dimenziju. Ovi protesti ne tiču se nacionalne pripadnosti. Oni se tiču radnih mjesta i normalnog, dostojanstvenog života za sve. Svi građani dijele iste brige.

Parlamenti države i Federacije ponovo su u blokadi, što će reći da se svaki građanski bunt koristi za parlamentarni nerad, priče o nesigurnosti i iscrpljujuće političke svađe, dok istovremeno jedino Ustav BiH garantira zadržavanje plata poslanicima: kako se izvući iz ovog vrzinog kola?

- Neki političari možda su u iskušenju da proteste iskoriste kao novi izgovor da ne dolaze na posao i da ne donose odluke za koje su plaćeni da donose. To bi bila krajnje pogrešna procjena raspoloženja u zemlji. Prisustvovanje sjednicama političkih institucija na svim nivoima nije stvar izbora za izabrane političare, nego obaveza prema biračima koji su ih izabrali. To sam jasno rekao na sastancima s političkim liderima i očekujem od institucija da ubrzo počnu raditi u punom kapacitetu, kako bi se pozabavili brojnim zaostalim reformama.

Siguran sam da će građani pomno pratiti poteze svakog političara tokom ovih protesta i u sljedećih nekoliko mjeseci, i da će na sljedećim izborima na osnovu toga donijeti svoj sud.

BiH (opet) u fokusu

Parlamentarci Evropske unije iz Hrvatske predlažu specijalni program pristupanja BiH EU, no jasno je da Evropa nije naročito zainteresirana za ozbiljnije bavljenje bh. problemima. Može li, recimo, jedan od znakova dobre volje spram BiH biti odmrzavanje fondova ili EU smatra da zbog političara u BiH trebaju trpjeti građani. Šta uopšte očekujete od posjete Catherine Ashton i Štefana Fülea Sarajevu?

- Kao rezultat demonstracija koje su u toku, vidjeli smo da je porasla pažnja prema BiH, ne samo od EU nego i među drugim članicama međunarodne zajednice. Njihova pažnja je dobrodošla i ona šalje jasnu poruku da je međunarodnoj zajednici Bosna i Hercegovina važna i da je spremna pomoći njenim građanima i vlastima da nađu rješenja za trenutne probleme. Međutim, neće međunarodna zajednica riješiti probleme BiH. Sada je odgovornost na domaćim vlastima i liderima da poduzmu mjere da riješe dugotrajne probleme u ovoj zemlji. Međunarodna zajednica može pomoći, ali glavna odgovornost je na BiH i njenim liderima.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)