Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač ocijenio je da su neredi izazvani tokom protesta 7. februara bili pokušaj državnog udara jer napad na zgradu Predsjedništva Bosne i Hercegovine pokušaj rušenja ustavnog poretka i to je za Lukača prava definicija onoga što se tog dana dogodilo.
U intervjuu za Face TV jasno je kazao da se u odbranu zgrade Predsjedništva trebala uključiti i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) te je iznio stav da odgovornost snosi i direktor SIPA-e Goran Zubac zbog čega bi državni ministar sigurnosti Fahrudin Radončić trebao povući potez utvrđivanja njegove odgovornosti.
Lukač je kazao da će se mnogi subjekti morati pozabaviti pitanjem ko je pokušao da izvrši državni udar na BiH u smislu istraživanja niza stvari koje su se desile, a policija istražuje jednu dimenziju dešavanja i to krivična djela koja su počinjena tokom tih dešavanja kojih ima mnogo.
- Policija prikuplja saznanja i dokaze za izvršitelje kao i neposredne počinitelje paljenja objekta Predsjedništva BiH te organizatore tog događaja - pojasnio je Lukač, podsjećajući da je Federalna uprava policije podnijela Tužilaštvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu terorizma u vezi s krivičnim djelom rušenja ustavnog poretka što su najteža krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH.
Istaknuo je da je ovo prva prijava takve vrste u BiH, a tom prijavom otvoren je krivično-pravni postupak, dok je od Tužilaštva dostavljena naredba za poduzimanje niza radnji na dokumentiranju ovih djela, rasvjetljavanju i otkrivanju počinitelja.
Lukač smatra da većinu ljudi koji su počinili navedena djela treba tražiti u BiH, dok će istraga utvrditi da li su imali pomagača izvan BiH, a na pitanje u kojim strukturama bi trebalo tražiti počinitelje da li politici, u kriminalnim strukturama, vojnim, paravojnim ili policijskim strukturama, Lukač je kazao da bi se u ovoj fazi istrage moglo reći "svuda po malo".
- Ono što se dogodilo je vrlo ozbiljno. Političari, policajci ili građani to mogu tumačiti na različite načine, a ovo o čemu ja govorim je definiranje onoga što Zakon o krivičnom postupku definira. Prema tome da li će se u završnici istrage ili u nekom krivično-pravnom postupku moći dokazati da se zaista radilo o tome to treba prepustiti budućem vremenu - mišljenja je Lukač.
Potvrdio je da postoje određena saznanja, ali to sve treba potkrijepiti konkretnim dokazima na čemu Federalna uprava policije radi, a u završnici istrage trebalo bi se izaći s konkretnim imenima u smislu procesuiranja, a nastojat će se da to bude što prije jer država mora poslati jasnu poruku da "smo tada imali ozbiljnu situaciju".
- U lepezi ljudi koji su učestvovali u svemu tome su sasvim sigurno u najvećem broju osobe koje su nezadovoljne svojim socijalnim statusom, ali oni nisu počinioci ovih krivičnih djela. Radi se o potpuno drugačijoj strukturi koja se ubacila u masu demonstranata ne da protestvuje nego je dovedena na lokacije gdje su smještene vlade sa unaprijed iskazanom namjerom da naprave incidente - tvrdi Lukač.
Dodaje da su počinioci ovih krivičnih djela s prostora kantona u kojem su paljene zgrade te kaže da postoji jasna spoznaja da su to "domaći ljudi" uglavnom mladi, a na pitanje ko ih je doveo Lukač kaže da će to istraga utvrditi, ali pretpostavlja se i da su organizatori s tog prostora.
Direktor FUP-a je naglasio da postoje zapažanja i saznanja da su molotovljevi kokteli naknadno dovoženi, a postoji zadokumentirano vozilo i osoba koja je dovezla kanistere s gorivom pred zgradu Predsjedništva BiH, ali ta osoba još nije uhapšena kratko kazavši da će biti kada bude vrijeme za to.
Iznio je i podatak da je požar u zgradi Predsjedništva BiH podmetnut u Arhivu BiH gdje postoje mnogo papira i dokumenata koji lako gore, te kaže da bi mnogo manji učinak požara bio da je on podmetnut u nekoj drugoj prostoriji, posebno naglašavajući da su u toj zgradi smještene i druge institucije prije svih Ustavni sud BiH, najvažnija pravosudna institucija kao i prostorije predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
- Tu ima mnogo elemenata koji daju dodatnu težinu samoj činjenici da je Predsjedništvo u tom objektu - pojašnjava Lukač i tvrdi da bi zgrada Predsjedništva BiH potpuno izgorjela da nije bilo intervencije specijalne jedinice Federalne uprave policije čiji su pripradnici deblokirali put vatrogascima da dođu gasiti požar jer su bili onemogućeni.
Ova jedinica FUP-a nije ranije intervenirala jer je nadležnost osiguranja objekta Predsjedništva BiH na državnom nivou. Vanjsko osiguranje vrši Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH koja je u nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH.
- Direkcija nije dala adekvatan odgovor na sigurnosti izazov, jer je bilo indicija da se to moglo desiti još prethodnog dana. FUP je već u četvrtak dodatno osiguravao objekat u kojem je smještena Federalna vlada i druge objekte federalnih institucija - kazao je Lukač, a na pitanje zašto demonstranti nisu ni pokušali prići federalnim institucijama Lukač nije mogao kazat, ali je iznio stav da su organizatori vjerovatno procijenili stepen osiguranja tih institucija.
Direktor FUP-a Dragan Lukač napominje da Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nema adekvatnu opremu ni obučenu jedinicu za ovakve događaje zbog čega je, mišljenja je Lukač, trebala intervenirati i SIPA koja ima kapacitet da zaštiti objekat Predsjedništva BiH.
Zašto se to nije desilo, Lukač kaže da bi trebalo pitati direktora SIPA-e Gorana Zubca, dodajući da ne stoje objašnjenja da SIPA za to nije nadležna jer je, tvrdi Lukač, ona nadležna za sprječavanje krivičnih djela, a napad na zgradu Predsjedništva BiH je krivično djelo i to najteže krivično djelo - terorizam.
- SIPA je nadležna za otkrivanje krivičnih djela terorizma. Zato će se morati otvoriti neka pitanja te određeni ljudi privesti odgovornosti za neuključivanje u rješavanje ove situacije. Konkretno čelni ljudi u SIPA-i. Apsolutno smatram da je Zubac odgovoran. Čak mislim da tu ima i krivične odgovornosti - jasno je kazao Lukač.
Istaknuo da bi zbog ove situacije ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić trebao pokrenuti proces utvrđivanja odgovornosti direktora SIPA-e Gorana Zubca.
Između ostaloga je kazao da kada bi se ozbiljni analitičari pozabavili stagniranjem BiH u njenom napretku, utvrdilo bi se da se procesi napretka završavaju u trenutku propale reforme policije odnosno 2005. ili 2006. godine.
(FENA/dh)