Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo

Posljednjih dana traje pravi medijski rat sa informacijama i dezinformacijama. Svi se pitaju kako su demonstranti, koji su decenijama mirno protestvovali odjednom postali nasilni. Svjedoci smo i raznih prepucavanja bh. političara u medijima, a koji se tiču njihove imovine.

U nastavku vam prilažemo imovinske kartone trojice bh. političara koje je objavio Centar za istraživačko novinarstvo.

Bakir Izetbegović – član Predsjedništva BiH

“Ljudi konstantno pričaju o bogaćenju i oni najbogatiji prozivaju nas koji imamo jednu kuću. Ja imam jednu kuću, popola sa suprugom, i nemam automobil.”

“Ko pronađe moju vilu na Poljinama ja ću mu je pokloniti”.

Navedene rečenice su u posljednjih nekoliko dana, odnosno, od početka protesta građana širom BiH, glavne odbrambene teze člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Ove dvije rečenice je ponovio u svakom intervjuu koji je dao do sada, prenosi Source.ba

Svaki put kad izgovori ove rečenice očekujući razumijevanje i sažaljenje naroda, zdrav razum se zapita: “Da li ovaj čovjek smatra da je narod gluh, ćorav ili glup? Postoji li granica za cinizam?”

Jedna kuća, i to popola sa suprugom koja je direktorica Opće bolnice “Abdulah Nakaš”?! Nema automobila i nema vilu na Poljinama!?

A dok gospodin Izetbegović razmišlja da li će se shopping centar na Marijin dvoru otvoriti 01. marta i da li će Zara doći u Sarajevo nakon nemira, mi vam prilažemo jedan mali imovinski karton iz Centra za istraživačko novinarstvo.

Izetbegović je u imovinski karton iz 2002. godine prijavio da je od juna 2001. do juna 2002. godine zaradio 12.000 KM, dok je supruga u tom periodu ukupno zaradila 9.000 KM. Četiri godine kasnije, naveo je da je od jula 2005. do jula 2006. godine zaradio 54.000 KM, dok je njegova supruga u istom periodu zaradila 20.000 KM.

Prema podacima Centara civilnih inicijativa (CCI), u 2007. godini Izetbegović je mjesečno zarađivao 2.880 KM, plus druge beneficije, a u sljedećoj godini 4.980 KM od plaće i paušala, plus druge poslaničke naknade.

U imovinskom kartonu iz 2010. godine Izetbegović je prijavio ukupna primanja u 2009. godini u iznosu od 81.273 KM. Njegova supruga je u istom periodu zaradila 69.400 KM.

Prema podacima Parlamentarne skupštine BiH, Izetbegović je u 2009. godini po osnovu rada u Skupštini imao primanja u ukupnom iznosu od 79.658 KM ili u prosjeku 6.638 KM mjesečno. Tako je njegova prosječna mjesečna plaća iznosila 5.051 KM, topli obrok 183 KM, paušal 766 KM, naknada za rad u komisiji 345 KM te dnevnice u iznosu od 244 KM. Jednokratno mu je isplaćen regres u iznosu od 586 KM.

U prva četiri mjeseca 2010. godine Izetbegovićeva mjesečna plaća je iznosila 4.603 KM, paušal 747 KM, a dobijao je i dnevnice u prosječnom mjesečnom iznosu od 334 KM.

Izvještaji CCI-a pokazuju da je u 2009. godini Izetbegović imao tri opravdana izostanka sa sjednica. U raspravama je učestvovao 39 puta, postavio je jedno pitanje ministrima Vijeća ministara BiH i predložio jedan amandman, što ga svrstava među manje aktivne poslanike.

Tokom cijelog mandata, također, je bio aktivan kada je riječ o sudjelovanju u raspravama, ali se nije istakao u pokretanju inicijativa, predlaganju amandmana i postavljanju poslaničkih pitanja.

Izetbegović i njegova supruga su u imovinskom kartonu iz 2002. godine upisali suvlasništvo nad stanom od 100.000 KM. Prema podacima iz zemljišnoknjižne evidencije Općinskog suda u Sarajevu, riječ je o petoiposobnom stanu od 134 kvadrata u ulici Nusreta Fazlibegovića u Sarajevu, na koji je početkom aprila 2008. godine podignuta hipoteka o svrhu kredita u iznosu od 50.000 KM.

Četiri godine kasnije su naveli da je vrijednost ovog stana 70.000 KM, a ove godine nekretnina je opet procijenjena na 100.000 KM. Osim ove imovine, u kartonima iz 2006. i 2010. godine dodaju i vlasništvo nad kućom koja je tokom izgradnje imala vrijednost od 80.000 KM, a danas 150.000 KM, podaci su Centra za istraživačko novinarstvo.

Zlatko Lagumdžija – ministar vanjskih poslova BiH

Kaže Lagumdžija 07. februara na konferenciji za medije da je svaki član njegovog SDP-a spreman dati ostavku, a znamo koliko se “koprcao” sad već bivši premijer TK-a Sead Čaušević i koliko se “otimao” Hamdija Lipovača, onaj koji je ljutito optuživao medije za cijelu situaciju i govorio da će im sve biti jasno kad ih policijski organi počnu privoditi zbog “huškanja”. Reče Lagumdžija dat će svi ostavke, a Nermin Nikšić ga ne posluša, tobože, jer nema kome prepustiti poziciju. Ne zna čovjek da li da se smije ili da plače jer izjave naših vrlih političara zaista izazivaju različite reakcije, piše Source.ba

No, pređimo mi na imovinski karton Zlatka Lagumdžije koji je objavio Centar za istraživačko novinarstvo, uz napomenu da nema podataka za posljednje tri godine, te da prvi čovjek SDP-a nije sve prijavio.

U imovinskom kartonu iz 2002. godine Lagumdžija je prijavio primanja za 2001. godinu u iznosu 52.874 KM od plaće, honorara, konsultantskih projekata na Univerzitetu i paušala u Parlamentu BiH, odnosno Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

U imovinskom kartonu iz 2006. godine prijavio je godišnji prihod za 2005. godinu u iznosu od 52.482 KM u koji spadaju: prihodi na Ekonomskom fakultetu, autorska prava, konsultantske usluge, projekti i gostovanja u inozemstvu, poslanički paušal i prihodi od imovine.

U imovinskom kartonu iz 2010. godine Lagumdžija je prijavio ukupna primanja iz Parlamentarne skupštine BiH u 2009. godini, u iznosu od 26.000 KM ili u prosjeku 2.166 KM mjesečno.

Prema podacima Parlamentarne skupštine BiH, on je u 2009. godini imao primanja u ukupnom iznosu od 25.735 KM ili u prosjeku 2.145 KM mjesečno. Tako je njegov prosječni mjesečni paušal iznosio 766 KM, a razlika plaće u iznosu od 1.370 KM mjesečno. Radeći u komisiji ukupno je te godine zaradio 100 KM.

U prva četiri mjeseca 2010. godine njegov mjesečni paušal je iznosio 747 KM. Drugih primanja u Palamentarnoj skupštini BiH nije imao.

Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva je rekao da je bio protiv povećanja poslaničkih primanja u 2009. godini, ali pošto se to desilo, nije želio da taj novac vraća budžetu, već je odlučio da uzima razliku između poslaničke plaće i one koju prima na fakultetu, kako bi taj iznos davao kao stipendije studentima i u druge humanitarne svrhe.

U svojim izvještajima CCI navode da je Lagumdžija za vrijeme posljednjeg mandata bio jedan od poslanika koji su najrjeđe prisustvovali sjednicama – bio je na 63 od 97 zasjedanja, zaključno sa augustom 2010. To znači da nije prisustvovao gotovo svakoj trećoj sjednici.

Tokom prve dvije godine mandata nije se pretjerano isticao po aktivnosti, ali je u 2009. godini bio jedan od najaktivnijih poslanika. Predložio je jedan zakon i 17 amandmana, postavio je jedno zasupničko pitanje i pokrenuo jednu inicijativu.

U imovinskom kartonu iz 2002. godine Lagumdžija je prijavio da posjeduje stan u Sarajevu u ulici Ćemaluša, vrijedan 280.000 KM te stan u Dubrovniku, koji dijeli sa sestrom, vrijedan 100.000 KM. Također, sa sestrom je posjedovao i dulum zemlje sa vikendicom na Hotonju, vrijednosti 10.000 KM i staru deviznu štednju od 10.000 KM.

Osim toga posjedovao je ušteđevinu i vrijednosne papire zajedno sa sestrom i suprugom u vrijednosti od 30.000 funti. Uz to je imao i oročene depozite za školovanje djece: u Univerzal banci – 70.000 KM i 50.000 KM u Raiffeisen banci.

U istom imovinskom kartonu prijavio je da je njegova supruga vlasnik firme “Ars Creativa” d.o.o. Sarajevo u kojoj je imala godišnju plaću od 5.000 KM.

Četiri godine kasnije njegovo imovinsko stanje je poboljšano. Prijavio je dva stana u Sarajevu, vrijednosti 280.000 KM i 180.000 KM (u suvlasništvu), stan u Dubrovniku u suvlasništvu sa sestrom u vrijednosti 200.000 KM, porodično imanje sa vikendicom na Poljinama, također u suvlasništvu sa sestrom, vrijednosti 180.000 KM te staru deviznu štednju od 10.000 KM.

Sa suprugom i sestrom je dijelio ušteđevinu i vrijednosne papire, procijenjene na 30.000 funti. Oročeni depozit za školovanje djece je uvećan na 115.000 eura. Njegova supruga je i dalje posjedovala firmu “Ars Creativa”, ali je njena godišnja plaća uvećana na 10.000 KM.

U Raiffeisen banci je imao dug od 140.134 KM, sa rokom otplate do aprila 2013. godine, kao i 94.723 KM duga u Univerzal banci koji treba izmiriti do maja 2013. godine, te 45.573 KM koje je istoj banci trebao vratiti do oktobra 2008. godine. Osim toga, prijavio je i pozajmicu za depozit u visini od 30.000 eura, ali nije naveo izvor.

U imovinskom kartonu iz 2010. godine naveo je godišnju plaću na fakultetu od 28.000 KM, primanja na ime autorskih plaća i konsultantskih usluga, u visni od 56.000 KM i primanja od izdavanja imovine, u visini od 36.000 KM. Nekretnine je naveo isto kao u prethodnom imovinskom kartonu, ali je vrijednost ušteđevine i vrijednosnih papira porasla na 90.000 eura. Također, oročeni depozit za školovanje djece uvećan je na 185.000 eura.

Ostalo mu je jos 78.000 KM stambenog kredita u Raiffeisen banci, 72.000 KM u UniCredit banci i pozajmica od 80.000 KM za depozit.

U 2009. godini njegova supruga Amina je imala godišnju plaću od 10.000 KM.

Prema podacima Zemljišnoknjižnog ureda u Osnovnom sudu u Trebinju, on je suvlasnik kuće i zemljišta u Trebinju ukupne površine 1.811 metara kvadratnih sa 1/12 udjela u vlasništvu, podaci su Centra za istraživačko novinarstvo

Fahrudin Radončić – ministar sigurnonsti BiH

Ne bi bilo u redu da spomenemo Bakira Izetbegovića i Zlatka Lagumdžiju, a da ništa ne kažemo o Fahrudinu Radončiću, njih trojica moraju ići u paketu, a to je jako, jako bogat paket, barem ako je suditi prema imovini koju su prijavili.

Radončić je u jesen 2009. godine u intervjuu za zagrebački tjednik “Nacional” izjavio da je sam „Dnevni avaz“ kompaniji donio prihod od pola milijarde KM.

„Avaz“, također, izdaje sedmične magazine Azra, Express, Sport, Global i desetak drugih izdanja, a Radončić je vlasnik i Televizije Alfa.

Savez za bolju budućnost Bosne i Hercegovine (SBB BiH) registrovao je 30. oktobra 2009. godine. Za predsjednika ove stranke Radončić je izabran na njenom Prvom kongresu -5. juna 2010. godine u Sarajevu.

Prvu poslovnu zgradu za potrebe „Avaza“ Radončić je sagradio 2000. godine na Alipašinom Polju u Sarajevu. Ovaj objekat prodao je Hypo Alpe-Adria-Bank, a 2004. godine je na temeljima bivšeg poslovnog objekta „Oslobođenje“ u sarajevskom naselju Nedžarići izgradio novo poslovno sjedište „Avaza“ u sklopu kojeg se nalazi Hotel “Radon plaza”.

Radončić je 2007. godine dobio javno priznanje Kantona Sarajevo za izgradnju.

U 2009. godini izgradio je “Avaz Twist Tower” koji je sa 40 spratova i 175 metara visine najviša zgrada u Sarajevu. Sjedišta „Avaza“ i SBB-a danas se nalaze u ovom objektu.

Radončićev Avaz je sa privatnom kompanijom Robot iz Sarajeva ove godine počeo izgradnju poslovnog “Avaz-Robot centra” na platou stare željezničke stanice u centru Tuzle. Radončić je najavio da će izgradnja ovog objekta koštati 50 miliona KM. Građevinsko zemljište površine 6.490 metara kvadratnih, Avaz je na javnom tenderu 2007. godine kupio od Općine Tuzla za 7.823.320 KM. Prema Rješenju o urbanističkoj saglasnosti, Avaz bi trebao izgraditi dva poslovna objekta ukupne bruto razvijene površine od 31.620 kvadrata.

Radončić se na Općim izborima 2010. godine kandidovao za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ali nije izabran – osvojio je 142.387 glasova.

U imovinskom kartonu iz 2010. godine prijavio je da je tokom 2009. i u prvih sedam mjeseci 2010. godine zaradio približno 27.000 KM plaće, što je u prosjeku 1.421 KM mjesečno. U kartonu je naveo i prihod na ime dividende u iznosu od 500.000 KM.

Prijavio je i da se u njegovom vlasništvu nalazi Grupacija “Avaz”, ali nije naveo njenu vrijednost niti broj firmi koje je čine. Naveo je da ne postoji oficijelna procjena vrijednosti spomenute grupacije, ali da ona svakako vrijedi više stotina miliona KM.

Prema sudskoj dokumentaciji, Radončić je stopostotni vlasnik preduzeća Avaz d.o.o. iz Sarajeva koje je registrovano kao Društvo za nekretnine, hotelijerstvo, ugostiteljstvo i trgovinu. Kapital ovog preduzeća je 13.920.000 KM. U Radončićevom vlasništvu nalazi se i Društvo za izdavačku i štamparsku djelatnost Avaz-roto press d.o.o. Sarajevo, sa kapitalom od 818.150 KM. Avaz-roto press ima svoje podružnice u Banjoj Luci, Brčkom i Bijeljini.

Ovaj političar je vlasnik 22,0995 posto kapitala Grafičko-izdavačke kuće OKO iz Sarajeva. Radončićeve firme „Avaz“ i „Avaz-roto press“ imaju 52,9101 posto, odnosno 17.2590 posto vlasničkog udjela u ovom preduzeću. U vlasništvu „Avaza“ nalazi se i 7,3019 posto kapitala preduzeća „Prosperitet“ iz Sarajeva.

Radončić je, pet godina starijoj sestri Raziji Fehratović, 22. jula 2009. godine darovao 96,7972 posto udjela u vlasništvu Dječije i omladinske štampe d.d. iz Sarajeva.

U imovinskom kartonu iz 2010. Radončić je prijavio da je vlasnik kuće od 240 metara kvadranih koju je procijenio na 350.000 KM. U kartonu, također, piše da je njegova supruga Azra u prošloj godini i prvih sedam mjeseci 2010. godine primila plaću u ukupnom iznosu od 25.000 KM, te da je vlasnica kuće od 250 kvadratnih metara čiju vrijednost je procijenila na 200.000 KM. Azra Radončić je, također, vlasnica 50.000 metara kvadratnih zemljišta čiju vrijednost je procijenila na 200.000 KM, objavio je Centar za istraživačko novinarstvo.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)