Rekonstrukcija dejtonske Bosne i Hercegovine je urgentan zahtjev trenutka, a rekonstrukcija treba da zahvati cijelu Bosnu i Hercegovinu, izjavio je za Anadolu Agency (AA) zastupnik u Evropskom parlamentu (EP) i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula.
''Jedna od grešaka Daytona je da je pokušao ''idealnu'' multinacionalnu, sklopivu BiH realizirati na samo jednoj polovici BiH, u Federaciji BiH, gdje je institucionalnim rješenjima treba osigurati suživot, koegzistenciju i zajednički život dva naroda, a drugu polovicu prepušta se jednom narodu i to nakon ozbiljnog rata u kojem upravo najveći ulog u razbijanju BiH dala velikomiloševićeva i velikosrpska politika sa svojim trabantima upravo u tom dijelu BiH'', rekao je Picula.
Sada, nakon 20 godina, rekao je Picula imamo jedno ''rješenje koje ne drži vodu''.
''Govoriti da rekonstrukcija BiH treba obuhvatiti samo FBiH nije realno, nije politički korektno. Možemo govoriti o taktici. Pokušalo se ranije sa nekim panelima o promjenama FBiH, pa će se, kao, priča protegnut na RS. Vidimo kako je to završilo. Moje rješenje nije Aleksandrovsko, da treba presjeći. Umjesto obračuna sa kantonima i županijama, što sad čujemo od jednog dijela prosvjedničkog vala, rješenje za BiH vidim u dosljednoj kantonizaciji cijele BiH. Jer, to je model koji je u Švajcarsku, koja je kroz povijest bila opterećena etničkim sukobima, očuvalo i učinilo prosperitetnom'', rekao je Picula za AA.
Odgovornost Bošnjaka
No, kazao je on, Švicarska nema ''republiku Francusku'', ''republiku Njemačku'' i ''republiku Italijansku'', ona ima kantone u kojima se odvija život tri velika evropska naroda.
''To bi doprinos ne daljim podjelama već integraciji države na modelu koji može brže da štiti konstitutivnost naroda, prava građana i gospodarsku inicijativnost. To je pravac kretanja. Da li će on, biti to je druga priča'', naglasio je.
Picula je kazao da je Bosna i Hercegovina, nažalost, već razbijena i da se sada samo može ''legalno formalizirat stanje razbijenosti''. No, da se to ne desi posebno odgovornim smatra Bošnjake.
''Oni koji se grčevito drže Daytona, pogotovo među Bošnjacima, moraju vidjeti da će na ovakav način stvari otići dovraga i oni bi morali da preuzmu inicijativu. Upravo da predlože na tragu ovog što sam ja predložio, a da bi kao najveći narod se osobito nježno brinuli o zdravim načelima zajedništva i multietničnosti. Bolje da oni to naprave prijedlogom, nego da neko dođe sa strane u vrlo nepovoljnim okolnostima'',otvoreno je kazao Picula.
Prema njegovim riječima, potrebno je stvoriti uvjete da se ljudi u BiH zaštite, odnosno, da se na pozitivan način izađe u susret demonstrantima u BiH i njihovim opravdanim očekivanima: da imaju posao, da školuju djecu, da imaju zdravstveni sustav.
''Da vide svoju perspektivu u zemlji koju doista potresaju ozbiljne nefunkcionalnosti. U ovom očaju BiH se pomalo tepa da je demokracija u nastajanju, pa, kao, rješavat će se problemi u hodu! Nije BiH demokracija u nastojanju, ona je kaos u nastojanju, i tome su najmanjem dijelu zaslužni građani koji ovih trenutaka pune ulice i trgove. Mislim da treba raspravu to sam pokušao jučer na vanjskopolitičkom odboru EP vratiti tamo gdje je i ishodišno mjesto, a to je međunarodna politika. Jer, Daytonska rješenja nisu domislili bh. političari, nego su domislili i bili, naravno, glavni dizajneri, bili sponzori, prije svega zapadni političari'', naglasio je.
BiH i Ukrajina
Nažalost, kazao je Richard Holbrooke ne može danas da se vrati u BiH i vidi posljedice Daytona, jer je u međuvremenu umro, no, po Piculi, njegovi nasljednici u SAD-u svakako bi trebali uzeti jednu vrstu inicijative u skladu s onim što se najavljivalo u okviru renesanse odnose s evropskim prostorom.
''Prije sve ga, to je posao i EU. Jer BiH ovog trenutka mora dobiti suprioritetno ja bih rekao mjesto na vanjskopolitičkoj i uopće arendi EU, pored, svakako, Ukrajine koja je ozbiljan problem. BiH i Ukrajina predstavljaju dva najvažnija testa sposobnosti EU da funkcionira kao zajednica. Ugroženi su ljudi u 50-milionskoj Ukrajini i 4-milionskoj BiH. BiH bi trebala imati priortetniti položaj. Jer je okružena ili članicama EU ili zemljama koje su počele pregovore o članstvu u EU. Tu su Crna Gora, Srbija i Hrvatska. BiH nije Kavkaz, a ni i Sjeverna Afrika. Ovo je isključivo odgovornost EU'', tvrdi Picula.
EU se grči zbog BiH
Upitan da li je politika EU zaista poražena u BiH i da li će SAD preuzeti inicijativu, Picula je skeptičan.
''Svakako EU ovog trenutka se grči. Ona traži rješenja, nakon Vilnusa, u kojem nije uspjela Ukrajinu da potpiše trgovinski sporazum. Mislim da će se grčiti i oko pitanja BiH. Naravno, oni traže neku vrstu kratkoročnog rješenja da to ne eksplodira u idućih nekoliko tjedana i mjeseci. Osjetivši to, zato sam i predložio, ako ne može strateški važnu odluku o preustroju BiH, da se osmisli tzv. program ubrzane pomoći koji bi otvorio pretpostavke da se onda u nešto smirenijim okolnostima razgovara o nečemu što je prijeko potrebno, a to je rekonstrukcija Daytonske BiH'', ističe Picula, te zaključuje:
''Evropa se nalazi pred izborima i nisam siguran da ona može usmjeriti svoje financijske i gospodarske i političke resurse u BiH. Za to bi trebao jak mandat i vrsta čvrste političke volje. A koliko mogu to SAD? To je ovog trenutka jako upitno, jer nisam siguran da Obama ima Jusoitočnu Europu kao dio svog strateškog vanjsko-političkog plana. Ali, ako mi iz tih krajeva ne inzistiramo i ne govorimo o tome u EU parlamentu, onda doista stvari da se nešto pokrene će biti dosta manje''.
(Anadolija/av)