Sindikat Javnog preduzeća (JP) ''Komos'' jutros u 6 sati je otpočeo generalni štrajk zbog neispunjenja njihovih zahtjeva koje su uputili gradonačelniku Mostar Ljubi Bešliću, javlja Anadolu Agency (AA).

Proteste pred štrajk najavili su za 22. januar i sindikati osnovnog obrazovanja zbog neuplaćenih materijalnih troškova i zbog nefinansiranja prevoza učenika. I oni svoje pravo traže od Ljube Bešlića, gradonačelnika Mostara.

Bešlić je bez mogućnosti donošenja privremenog gradskog budžeta, jer ne postoji Gradsko vijeće u Mostaru. Stoga je odgovornost prenesena na Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Mostar je suočen sa potpunim finansijskim kolapsom.

U isto vrijeme i Sindikat uposlenika na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ nalazi se pred obećanjima i pred novim mirovnim vijećem. Oni su najavljeni štrajk zamrznuli do daljnjeg. Obećano im je da će iz kredita kojeg je nedavno od komercijalne banke uzela Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) u iznosu od 14 miliona biti uplaćeni sva dugovanja prema njima a da će u narednoj godini biti uvršteni među korisnike budžeta.

Kako je za Anadolu Agnecy potvrdila predsjednica sindikata uposlenika Univerziteta „Džemal Bijedić“, Elma Temim, njihov optimizam je potpuno opravdan.

Poluge rješenja problema radnika „Komosa“ su u rukama gradonačelnika Ljube Bešlića. Ovo je za Andaolu Agency kazao Emir Džubur, predsjednik Sindikata „Komosa“. Kako je pojasnio, oni su do sada tri puta delegirali svoje probleme kroz jednomjesečne proteste, međutim, to nije bilo dovoljno da gradske administracije riješi njihovu agoniju.

Problemi traju već osam godina, od donošenja odluke o ujedinjeni svih komunalnih preduzeća u Mostaru 2006. godine.

„Sva odgovornost je na gradonačelniku i gradskoj upravi“, ocijenio je Džubur. Političke stranke u Gradskom vijeću su 20. decembra 2013. godine jednoglasno donijeli odluku o zaživljavanju komunalnog preduzeća. Sada je na potezu gradonačelnik Bešlić koji treba da provede odluku koju je u junu prošle godine potvrdio i Ustavni sud Federacije BiH.

S druge strane, gradska administracija ''Komosu'' spočitava nagomilane probleme, vlasničke odnose, jer su oni i djelomično privatizirani, potom  nelikvidnost njihovog poslovanja, provođenje stečajnog postupka, prijetnju da će njihove poslove preuzeti J.P. ''Komunalno''...

Na te tvrdnje Džubur je argumentirao kako su njihovi dugovi nagomilani stoga što je Grad Mostar kao njihov većinski vlasnik smanjio budžetska sredstva s nekadašnjih osam na četiri miliona, te da su stoga u nemogućoj misiji pozitivnog poslovanja.

Uprkos dugovanjima i lošim, mizernim plaćama, njihovi radnici rade 30 dana u mjesecu.

„Kroz umanjenje budžeta preduzeće se namjerno dovodi u dužničko ropstvo“, zaključio je Džubur.

Novca nema ni za vatrogasce, ali ni za materijalne troškove u osnovnim školama.

Nastavnici ustali protiv gradonačelnika

I sindikat osnovnog obrazovanja jučer je na sastanku dogovorio strategiju o javnom protestu 22. januara ispred Gradske vijećnice zbog neuplaćenih dugovanja Grada Mostara.

Kako je za AA kazao Slavko Lauš, predsjednik kantonalnog sindikata osnovnog obrazovanja, u sindikatu smatraju kako je Grad Mostar zakonski osnivač osnovnih škola i kako nemaju nikakve zakonske niti moralne odgovornosti da bježe od svojih obaveza.

„Stalno se prebacuje odgovornost s jedne instance na drugu. Zakon o osnovom obrazovanju je jasan. Matarijalne troškove snosi osnivač. Ako grad Mostar i općine ne žele to ispoštovati moraju povući svoje ljude iz školskih odbora. Onda bi to značilo da su i ljudi koje su imenovali  protuzakonito imenovani. Oni su ih postavili a ne plaćaju svoje obaveze.  Sve je to gubljenje vremena. Dok se zakon ne promijeni odgovoran je grad Mostar i općine u kantonu“, kategoričan je Lauš.

On smatra da političari i politika namjerno prave haos, kako bi se iznenadni pojavio „spasitelj“ željan kupljenja sitnih političkih poena.

 „Politika igra veliku ulogu u svemu, ne samo u Mostaru već i u cijeloj Federaciji. Sramotno je da to rade preko djece i preko obrazovanja“, poručio je Lauš.

Međutim, saopćenjem za javnost jučer su iz Gradske uprave poručili kako Grad Mostar nema nikakvih obaveza po tom pitanju, pozivajući se na Ustavni sud koji je svojom presudom od 22. maja 2012. godine ( U-2/12) jasno i nedvosmisleno kazao da je to obaveza Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona su poručili kako su oni spremni Gradu Mostaru posuditi 200.000 KM za materijalne troškove, a oni njima kako gradonačelnik, bez Gradskog vijeća Mostar nema mandat potpisivati ikakve pozajmice.

Prazna ruka mrtvog druga

„Prazna ruka mrtvoj druga“, ovom narodnom poslovicom haotično stanje besparice u Mostaru prokomentirao je sociolog i novinar Enes Ratukišić.

Ratkušić je za AA komentirao suštinu problema u kojima se Mostar nalazi.

„Optužbe drugog i ne traženje rješenja i u Mostaru bi mogle potrajati do unedogled. Pokazuje se da tačnim da krize u Bosni i Hercegovini nisu kratkotrajni usud. One traju već dvije decenije. Mostar je odavno grad potpune destrukcije, političke, ekonomske iako je Evropa u njega najprije zakoračila“, ističe Ratkušić.

On veliku odgovornost vidi i u međunarodnoj zajednici koja je bezuspješno provodila svoje eksperimente nad Mostarom.

„Ovo što se sada radi na relacijama nesporazuma kanton-grad su male manifestacije takve politike. Suština problema su  daleko složenije, pogibeljnije i ne unose nikakav optimizam. Kriza nekim političkim elitama ponekad i odgovara“, ocijenio je.

Prema njegovom mišljenju mostarska krize odnosa izvršne i zakonodavne vlasti na različitim nivoima traje u kontinuitetu, s periodičnim iskoracima i oscilacijama, već godinama.

„Nekad se ona nije tako imenovala. Međunarodna zajednica u kvalitativnom političkom miljeu ništa nije riješila. Posljednja dešavanja su samo manifestacije loših političkih rješenja u kojem sve plaćaju građani. Oni su najodgovorniji dio društva, sve ostalo je neodgovorno“, zakjučio je Ratkušić.

Traženje rješenja iz trenutnih pozicija je samo karikiranje vlasti, smatra on.

„Ukoliko bi se istinski došlo do sporazuma koja bi definitivno uredila grad da svaka strana bude zadovoljna, onda bi se jasno mogao pozicionirati i krivac. Ovako se on uvijek krije iza odluka, zakona i politika. Sad je sve ne definirano i iza odsustva definicija   ne može se vidjeti krivac“, kazao je Ratkušić.

On je na kraju ustvrdio da se cijeli problem gura u zakonodavnu vlasti, jer bez jasnih zakona društvo je svjesno gurnuto u anarhiju.

(Anadolija/av)