Turski premijer Recep Tayyip Erdogan po svemu sudeći namjerava pooštriti kontrolu interneta u Turskoj i blokirati internet stranice koje mu se ne dopadaju. Na ulicama i u parlamentu raste protivljenje.
Nakon masovnih protesta održani u subotu (11.1) u Ankari, do nereda je došlo i u parlamentu. Za vrijeme sjednice parlamentarne komisije za pravosuđe došlo je do tuče, a očevici navode da su letjeli papiri, flaše i tablet računari.
Razlog sukobima je Nacrt zakona koji predviđa veću kontrolu izvršne vlasti nad sudskim sistemom. Nakon što je Erdogan, kao posljedicu korupcionaškog skandala koji je izbio sredinom decembra smijenio nekoliko policijskih zvaničnika, sada je akcenat stavio na pravosuđe. Novi prijedlog zakona bi vladi omogućio veći uticaj na imenovanje sudija i državnih tužilaca. Osim toga je riječ i o planovima pojačane kontrole interneta.
Zaštita ili cenzura?
Tursko ministarstvo za porodicu i socijalna pitanja je predložilo Nacrt zakona koji vlastima pored ostalog dozvoljava da blokira određene internet stranice. Nacrtom zakona je također predviđeno da vlada može pohranjivati informacije o stranicama koje posjećuju internet korisnici i te podatke čuvati do dvije godine.
“Do sada je bio ograničeni broj sadržaja koji su označavani kao ilegalni. Takve stranice bi u Turskoj mogle biti blokirane”, kaže Yaman Akdeniz, pravnik sa Bilgi univerziteta u Istanbulu. “U te stranice se ubrajaju npr. stranice sa dječijom pornografijom, igrama na sreću, podsticajima na samoubistvo ili prostituciju”, kaže Akdeniz.
On dodaje da vlada sada pokušava blokirati i područja kao što su povreda prava ličnosti ili zadiranje u privatnost. On se boji da bi na osnovu novog zakona mogli biti blokirani nepoželjni video snimci o parlamentarcima Erdoganove stranke (AKP). “Ako osobe, koje su na snimku, ne daju odobrenje za objavljivanje tog snimka, onda bi se objavljivanje moglo argumentovati povredom prava ličnosti”, kaže Akdeniz.
Stroge kontrole još od 2007. godine
Već sada u Turskoj postoje stroge kontrole interneta. 2007. godine je na period od 18 mjesece bila blokirana kompletna ponuda YouTubea. 2012. godine je Evropski sud za ljudska prava saopštio da je Zakon suprotan članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koja garantuje slobodu govora. Procjenjuje se da je u Turskoj trenutno blokirano oko 40.000 internet stranica.
Google je prošlog mjeseca objavio podatke koji pokazuju da je Turska, u poređenju sa svim zemljama u svijetu, kod ove kompanije podnijela najviše zahtjeva za brisanje određenih sadržaja. U prvoj polovini 2013. godine je Turska zamolila Google da izbriše 12.162 članka, što je deseterostruko više u odnosu na drugu polovinu 2012. godine.
„Argumentovanje vlade da je povećanje zahtjeva za brisanje članaka sa Googla zaštita djece od neprimjerenih sadržaja je izgovor“, tvrde internet aktivisti kao što je Ahmet Sabanci. On kaže da vlada još od izbijanja protesta u Gezi parku pokušava ograničiti slobodu govora i da je to povećano nakon izbijanja korupcijonaškog skandala. Sabanci kaže da je turska vlada kontrolisala tradicionalne medije i da sada pokušava kontrolisati socijalne mreže i blogove.
Mogućnost novih napada
Planiranim zakonom bi vlada mogla blokirati određene URL-ove umjesto cijele stranice. „Ona može ciljano blokirati Facebook profil ili korisnika na Twitteru“, kaže Sabanci. Na osnovu toga će cenzura biti dosta lakša. Erdogan je socijalne mreže nazvao „prijetnjom za društvo“.
Internet provajderima je za dalji rad obavezno članstvo u savezu koji kontroliše država. „Oni su također obavezni da blokiraju alternativne pristupe blokiranim stranicama“, kaže Akdeniz.
Kineski odnosi?
Kritičari strahuju da se cenzura u Turskoj mogla razviti kao u Kini. Glasnogovornik vladajuće Radničke partije (AKP) je odbacio takvo poređenje navodeći da “Turska nije Kina”. On je dodao da je moguće usvajanje “nekih zakona koji se odnose na socijalne mreže i online medije”. Prema navodima američke nevladine organizacije “Commitee to Protect Journalists (CPJ)”, Turska se i dalje oštro odnosi prema predstavnicima medija u zemlji. U Turskoj je 2013. godine uhapšeno 40 novinara. “U poređenju sa ostalim zemljama, Turska je zemlja u kojoj je najviše novinara u zatvoru”, kaže Geoffrey King iz CPJ. Poređenja radi: u Kini su 2013. godine uhapšena 32 novinara.
Kada je riječ o novim planovima o cenzuri, turska vlada se pored protesta u zemlji mora suočiti i sa mogućim pravnim posljedicama u Evropi. Naime, internet aktivista Ahmet Sabanci je najavio da će se, u slučaju usvajanja novog zakona, žaliti Evropskom sudu za ljudska prava.
(Dw.de, DEPO PRTAL, BLIN MAGAZIN/md)