Zarazna bolest scabies, u narodu poznatija kao sirotinjska bolest svrab ili šuga, iz mjeseca u mjesec se širi u Federaciji BiH te se nalazi na trećem mjestu po vodećim zarazama u ovom dijelu naše zemlje.
Najviše oboljelih i dalje je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je prijavljen 371 novi slučaj, potom slijede Tuzlanski, Srednjobosanski, Sarajevski te Unsko-sanski kanton, piše Pogled.ba.
Liječnici smatraju da je taj broj u stvarnosti mnogo veći, jer pojedini oboljeli zbog sramote ne žele otići liječniku.
Šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ dr. Erdin Alajbegović ističe da je najveći broj zaraženih u HNŽ s područja Mostara.
- U Mostaru ukupno imamo 242 pacijenta iz svih dijelova grada. Skabijes se kao bolest vrlo lako rješava ako se na vrijeme ode liječniku te adekvatno pridržava uputa. Nažalost, kod nas se na to gleda kao na neku sramotu, te se krije pa onda dolazi do širenja bolesti na cijelu obitelj, susjede i tako dalje - kazao je dr. Alajbegović.
U nastavku donosimo više informacije o samoj boolesti te preventivne mjere koje treba poduzeti kako bi se spriječilo širenje zaraze.
Šugarac (Sarcoptes scabiei) je parazit, grinja, koji živi u koži sisavca. Prouzrokuje kožnu bolest šugu (scabies).
Veličina im je manja od 0.5 mm. Ženka buši hodnike u površinskim slojevima kože u koje polaže 20-30 jaja, što izaziva jak svrbjež. Naziv bolesti potiče od latinske riječi scabere što znači svrbjeti.
Načini transmisije
Lako se prenosi izravnim fizičkim kontaktom, spolnim odnosom ili korištenjem odjevnih predmeta, posteljina i ručnika zaražene osobe. Primarni čimbenik rizika jest napučenost - tako škole,studentski domovi, bolnice, vrtići, starački domovi i drugi oblici velikih kolektiva nerijetko predstavljaju žarište infekta
Simptomi i oblici bolesti
Intenzivan svrbež (posebice noću) te pojava crvenog osipa na mjestima koja se grebu. (te simptome uzrokuje imunološki potaknuta reakcija tijela domaćina na bjelančevine parazita). Gravidne ženke ulaze u vanjski sloj epidermisa kože, tzv. rožnati sloj, gdje stvaraju kanaliće u koje liježu jajašca. Jajašca se u idućih nekoliko dana razvijaju u larve, a nakon toga nastaju odrasli oblici koji mogu živjeti 3 do 4 tjedna u koži domaćina. Nepravodobnim liječenjem ženke grinja nastavljaju s lijeganjem jajašaca, pa se cijeli razvojni ciklus (uz pojavu karakterističnih simptoma) može ponavljati.
Kod klasičnog oblika u početku dolazi do pojave eritematoznih papula na prstima, koži između prstiju, stražnjim stranama ruku, laktovima, petama, u pazušnim jamama te u području oko struka. Papule se mogu proširiti na gotovo bilo koji dio tijela, uključujući dojke, spolne organe i regiju oko anusa. Lice kod odraslih osoba uglavnom nije zahvaćeno, a kod djece se mogu naći mjehuričaste lezije.
Patognomoničan znak infekcije su kanalići u obliku tankih, zavojitih i ljuskastih linija dugački nekoliko milimetara.Na jednom od krajeva kanalića često se vidi malena crna bubuljica, što je u biti sama grinja.
Ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom (poput oboljelih od AIDS-a ili pacijenata na imunosupresivnoj terapiji) češće razvijaju rjeđi, ali puno ozbiljniji oblik svraba poznat kao norveški ili krustozni svrab. Ovdje zbog oštećenog imunosnog odgovora domaćina dolazi do abnormalnog umnažanja grinja te stvaranja zadebljanja kože u kojima se nalaze tisuće uzročnika.
Nodularni i bulozni svrab javljaju se češće kod djece, a tzv. scabies incognito predstavlja atipičan oblik uslijed korištenja topičkih kortikosteroida.
Nužno je pregledati čitavu površinu tijela jer su kanalići vrlo maleni i nerijetko prikriveni tragovima grebanja ili upalom
Liječenje
U liječenju su se vrlo učinkovitima pokazali lokalni i peroralni skabicidi-scabitox, permetrin
Dodatne terapijske mogućnosti uključuju lindan, benzil-benzoat, krotamiton te preparate sumpora
5 dana mazanje i nošenje iste garderobe,ne menja se posteljina,nakon toga otkuhati i ispeglati garderobu i posteljinu.
Prevencija
Važno je dan nakon početka terapije oprati u vrućoj vodi svu odjeću, posteljinu i ručnike koji su bili u uporabi posljednjih nekoliko dana te postupak ponoviti nakon sedam dana. Tepihe i presvučeni namještaj savjetuje se usisati, a vrećice iz usisavača odmah odbaciti.
U sprječavanju ponovne zaraze nužno je da se svi članovi obitelji i spolni partneri (čak i ako nemaju nikakvih simptoma infekcije) istodobno liječe.
(Pogled.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)