Nakon što su mediji u regiji posljednjih dana pisali o tome kako 9. januara u Evropskoj uniji (EU) na snagu stupa prethodno usvojeni zaštitni mehanizam kojim se predviđa mogućnost suspenzije bezviznog režima državljanima “trećih zemalja” uključujući i zemlje zapadnog Balkana, evropska parlamentarka i bivša izvjestiteljica Evropskog parlamenta (EP) za viznu liberalizaciju Tanja Fajon kazala je za Anadolu Agency (AA) da ne bi bila iznenađena da neka zemlja EU-a, poput Njemačke ili Švedske, zatraže uvođenje viza balkanskim zemljama.
“Iznenadila me panika, sa kojom mediji u regionu prate stupanje zaštitnog mehanizma na snagu. To znamo već dugo vremena i danas nije ništa u principu novo. Željela bih da naglasim da danas i ovom trenutku, niti jedna zemlja Evropske unije (EU) zvanično nije zatražila privremene suspenzije”, kazala je ona.
Ipak, napominje kako postoji ozbiljna mogućnost da EU upotrijebi mehanizam suspenzije bezviznog režima u slučaju potrebe.
“Naravno, realna opasnost postoji, jer do sada u EU takav mehanizam nije postojao. Ali ta opasnost postoji u slučaju vanrednog i nenadnog porasta broja ljudi iz jedne ili više zemalja, koje su danas u bezviznom režimu, koji traže azil. Trebate znati, da ljudi iz Balkana, koji traže azil, u skoro 99 posto slučajeva ne ispunjavaju uslove. I zbog toga predstavljaju velike ekonomske troškove za zemlje članice EU-a, koje su već danas u lošoj ekonomskoj situaciji”, smatra Fajon.
Napominje kako će se nakon zime znati koliki je tačan broj lažnih azilanata iz trećih zemalja ali i iz zemalja Balkana.
“Nakon zime čekamo novi izveštaj Frontexa, koji će pokazati, koliko ljudi je kršilo pravila slobode kretanja. Nadam se, da nas taj broj neće iznenaditi. Jer istina je, da pojedini političari, kao što su u posljednje vrijeme u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, koriste populističnu retoriku i koriste argumente prema migrantima i azilantima”, istakla je.
Na kraju dodaje kako postoji mogućnost da neka zemlja EU-a zatraži privremeno ukidanje viza.
“U takvoj situaciji ne bi me iznenadilo, ako bi neka zemlja EU-a, kao što su Njemačka, Švedska, Holandija, Francuska, zatraži privremenu suspenziju bezviznog režima. U svakom slučaju bitno je, da vlasti BiH i dalje ispunjivanju sve kriterije bezviznog režima, informiraju javnost i čine sve, da ostvare uslove za život i za pripadnike i pripadnice manjina, koji se najčešče "izgube" u schengenskom prostoru”, naglasila je evropska parlamentarka.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda smatraju kako bi se uvođenjem suspenzije bezviznog režima prekršila osnovna ljudska prava slobode kretanja i rada u zemljama EU-a.
Mehanizam predviđa da Evropska komisija može po hitnom postupku uvesti vize ukoliko dođe do "naglog porasta neregularnog priliva pridošlica ili neosnovanih zahtjeva za odobravanje azila” iz neke zemlje.
Ukidanje bezviznog režima na šest mjeseci moguće je i u slučaju nepoštivanja ugovora o readmisiji, odnosno odbijanja zahtjeva EU-a da neka zemlja primi nazad svoje državljane koji su zloupotrijebili bezvizni režim.
Mehanizam se pokreće ako jedna ili više zemalja članica EU-a ukaže na zloupotrebu prava na slobodno kretanje garantirano Šengenskim sporazumom, a konačnu riječ da li će ove mjere stupiti na snagu ima Evropska komisija.
(Anadolija/av)