Prema najnovijem istraživanje Balkanske istraživačke mreže pet zemalja bivše Jugoslavije – Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija – zajedno potrošile gotovo 40 miliona evra na podršku optuženima za ratne zločine pred Haškim tribunalom, prenosi Anadolu Agency.
BIRN je saopštio da je na osnovu zvaničnih podataka u koje je imao uvid, Hrvatska potrošila više od 28 miliona eura samo na troškove odbrane trojice generala u Hagu: Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka.
Prema procjenama BIRN-a, Makedonija je od 2006. do 2013. godine potrošila 9,5 miliona eura na odbranu, podršku i lobiranje za bivšeg ministra unutrašnjih poslova Ljubeta Boškoskog i policajca Johana Tarčulovskog.
"Srbija je od 2004. do 2013. godine potrošila 1,7 miliona eura državnog novca na privatne troškove i doktorske račune optuženih, kao i putne troškove njihovih porodica, umesto na njihovu odbranu", saopštio je BIRN, koji je u svom istraživanju otkrio i da su od 26-ice optuženika, koliko trenutno plaća Beograd, 18-ica bosanski Srbi sa državljanstvom Srbije, uključujući generala Ratka Mladića.
Prema rezultatima koji su danas objavljeni u Bosni i Hercegovini je za pomoć optuženima izdvojeno 640.000 eura, međutim taj iznos se odnosi na pomoć Republike Srpske okrivljenim bosanskim Srbima.
"Novac je dodeljen srpskim optuženicima i preko Fondacije 'Pomoć', iako javno nije obelodanjeno koliko je sredstava sakupljeno i kako su ona potrošena", navodi BIRN konstatujući na osnovu tvrdnji zvaničnika da Federacija BiH, nije izdvojila ništa za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optuženicima.
Kosovo nije pružilo nikakvu novčanu pomoć šestorici svojih optuženika za ratne zločine, saopštili su zvaničnici BIRN-u, sa izuzetkom 16.750 eura koliko je koštao svečani doček optuženih koji su pušteni na slobodu.
"Međutim, sakupljeno je više od 1,5 miliona evra za pomoć dvojici istaknutih bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), danas političara, Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, sakupljenih preko javnog poziva za uplaćivanje fondovima sumnjivog porekla", naveo je BIRN u izvještaju proslijeđenom medijima.
U izvještaju koji se odnosi na Kosovo navodi se da ovi fondovi nikada nisu javno položili račun donatorima za ono što su dobili ili potrošili. BIRN je uspio doći do djelimičnog iznosa uz pomoć dokumenata iz Haškog tribunala i suđenja za korupciju u Prištini u vezi s navodnim neregularnim vođenjem fonda za Haradinaja.
U BiH, na Kosovu i u Srbiji, BIRN je do podataka za ovo istraživanje došao preko zahtijeva za informacijama od javnog značaja.
Makedonija je odbila pružiti bilo kakvu informaciju o tome koliko je platila za pomoć svojim haškim optuženicima, a BIRN-ova procjena koliko je potrošeno zasniva se na intervjuima i anonimnim susretima sa širokim dijapazonom službenih i legalnih izvora u zemlji.
"Hrvatska nije želela da otkriva ništa više od već poznate svote od 28 miliona evra potrošenih na odbranu generala, uprkos tome što je obavezna da to učini prema Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja",stoji u istraživanju koje je rađeno u sklopu BIRN-ovog projekta Balkanska tranziciona pravda.
Zadužbina za istinu o Domovinskom ratu, netransparentni privatni fond osnovan da pomogne generalima i opravda njihova djela počinjena tokom rata, takođe nije objavio svoje finansije, iako je jedan od njegovih zagovarača izjavio da je samo tokom prve godine rada sakupljeno 1,1 miliona evra.
Istraživanje je rađeno u okviru projekta "Sumnjivi putevi novca", kako su zemlje bivše Jugoslavije finansirale optužene za ratne zločine.
(Anadolija/av)