Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić uputio je otvoreno pismo šefu Delegacije Evropske unije Peteru Sorensenu a povodom antikoruptivnog seta zakona koji bi danas trebali da se nađu pred Parlamentom Federacije BiH. Pismo prenosimo u cijelosti.

- Informisan sam od predstavnika medija da ste uputili dopis potpredsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, koji je u međuvremenu u cijelosti objavljen u jednom dnevnom listu,  a u vezi sa setom antikorupcijskih zakona koje je u parlamentarnu proceduru proslijedila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Žao mi je što ste dozvolili da Vi i Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini budete iskorišteni za dnevnopolitičke potrebe, te izražavam žaljenje što niste prihvatili moju molbu koju sam Vam uputio da Vama i Vašim saradnicima iz prve ruke predstavimo konkretna zakonska rješenja koja smo predložili, mada su svi ovi zakoni u više navrata dostavljani članovima Vašeg osoblja.

Antikoruptivni set zakona koji smo predložili sastoji se od Prijedloga zakona o inspekcijama, Prijedloga zakona o prekršajima, Prijedloga zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine, Prijedloga zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, te Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH.

Iz Vašeg dopisa vidljivo je kako ste komentarisali i Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, koji nije predložen u sklopu ovog paketa, jer je o ovom tekstu u ponedjeljak 16. decembra tek održana javna rasprava, nakon koje će uslijediti dodatne konsultacije i priprema Prijedloga zakona. Sa žaljenjem ističem kako do sada u sklopu javnih konsultacija u vezi sa spomenutim zakonom nismo dobili bilo kakvo očitovanje institucija i zvaničnika koji se obraćaju Vama iskazujući svoje navodne strahove u pogledu sadržaja vladinih prijedloga. No, još uvijek ima dovoljno vremena da to urade.

Ako je suditi prema dosadašnjem iskustvu kada su u pitanju zakoni iz antikoruptivnog seta koji su upućeni u parlamentarnu proceduru, ne očekujem da bilo ko od spomenutih institucija i pojedinaca dostavi svoje primjedbe, jer to nikada do sada nisu uradili. Umjesto toga oni su se opredijelili za pisanje dopisa Vama i drugim predstavnicima međunarodne zajednice, očekujući da valjda Vi uradite njihov posao.

Kada je u pitanju Prijedlog zakona o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala poznato Vam je kako je ovaj zakon razmatran na sjednici Strukturalnog dijaloga. U skladu sa tada usvojenim zaključcima održano je niz sastanaka na kojima su obavljene dodatne konsultacije sa predstavnicima najviših pravosudnih institucija u Federaciji BiH, te predstavnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, što je jasno navedeno u obrazloženju zakona koji je proslijeđen u parlamentarnu proceduru. Podsjećam Vas da je nakon sjednice Strukturalnog dijaloga održana i javna rasprava u vezi sa ovim zakonom na kojoj, iz njima poznatih razloga nije učestvovao niko ispred Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Istina, ova institucija je u skladu sa Zakonom o VSTV-u ranije dala svoje mišljenje na Nacrt ovog zakona, koje je u najvećoj mogućoj mjeri ispoštvano prilikom pripreme prijedloga.

Ono što nismo uvažili i što bez obzira na sve dodatne konsultacije nikada nećemo uvažiti jeste primjedba prema kojoj se Posebni odjeli tužilaštva i suda ne mogu organizirati unutar Federalnog tužilaštva Federacije BiH i Vrhovnog suda Federacije BiH. Ovo iz razloga što bi svako drugo rješenje bilo protivno Ustavu Federacije BiH, koji u isključivu nadležnost Federacije BiH stavlja krivična djela koja bi trebali istraživati i procesuirati ovi odjeli. S obzirom da Federacija BiH nema drugih pravosudnih institucija izuzev ove dvije, ne postoji mogućnost da se oni formiraju na nivou kantona jer bi to bilo protivustavno, a takav sistem ne bi garantirao jednak i efikasan sistem suprotstavljanja korupciji i organiziranom kriminalu, odnosno ne bi se postigao efekat koji želimo, a to je početak efikasnog suprotstavljanja sistemskoj korupciji. Primjedbe da se suđenjem pred Posebnim odjelom Vrhovnog suda Federacije BiH ne osigurava dvostepenost postupka su neutemeljene, što jasno potvrđuju i stajališta Venecijanske komisije, ali i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda, koja čak dozvoljava jednostepeni postupak ako se on vodi pred najvišom sudskom instancom. Prema predloženom zakonu postojeći Vrhovni sud nastavio bi raditi kao žalbeni sud, dok bi Posebni odjel sudio u prvom stepenu i u njemu bi radili suci, koji ne mogu raditi u Vrhovnom sudu, niti bi suci Vrhovnog suda Federacije BiH mogli biti članovi vijeća Posebnog odjela suda.

Naročito sam iznenađen Vašom ocjenom kako Prijedlog zakona o oduzimanju nezakonito stečene imovine ne ispunjava niti jedan od 18 zajedničkih minimalnih pravnih standarda za oduzimanje imovine, razvijenih i dogovorenih u okviru Stručnog Foruma sa predstavnicima relevantnih institucija u BiH, nastalih u okviru Projekta tehničke pomoći za provedbu zakona koji se finansira iz IPA-e. Naime, moj Ured je u posjedu izvještaja koji je pripremljen za potrebe Evropske delegacije od strane vođe ovog projekta i u kojem se ističe kako je zakon u najvećoj mogućoj mjeri usaglašen sa ovim standardima, te se preporučuje Delegaciji EU u BiH da podrži usvajanje ovog zakona. Bitno je istaknuti i kako su neki od članova radne grupe koji su pripremali ovaj zakon, također bili dio tima koji je razvio i usaglasio minimalne pravne standarde. Mišljenje na ovaj zakon dalo je i Visoko sudsko I tužilačko vijeće BiH i ono je u potpunosti ispoštovano i ugrađeno u Prijedlog zakona. Bilo bi interesantno saznati kako se i na koji način prijedlog za podržavanje zakona pretvorio u stav da zakon ne ispunjava niti jedan od 18 zajedničkih minimalnih pravnih standarda. Odgovor naslućujem, ali ću sačekati da i Vi ponudite svoj, bar onoliko brzo kako ste odgovorili potpredsjedniku Kebi.

Na kraju, još jednom žalim što sam primoran ovako reagirati, ali Vas pozivam da shvatite kako ste zloupotrebljeni od političkih snaga koji u dvije godine koliko su ovi zakoni pripremani nisu predlagaču dostavili niti jedno slovo eventualnih primjedbi i sugestija.

Zbog toga mi dopustite da iskažem svoje razočarenje jer ste ovakvim svojim stavom, za razliku od neovisnih međunarodnih eksperata, poput dr. Angelike Walther, savezne sutkinje SR Njemačke, koja se nije libila da podrži ove zakone, ponudili alibi onima koji su jedva dočekali razlog da ne podrže set antikoruptivnih zakona koje je Vlada Federacije BiH jednoglasno utvrdila. Nažalost, na taj način ste se svrstali, svjesno ili ne, u red onih koji na sve načine nastoje da održe nepromijenjeno stanje i spriječe svaki mogući napredak. Pitam se samo da li bi se usudili nešto ovako uraditi i suprotstaviti donošenju da su ovakvi zakoni ponuđeni u nekoj od zemalja EU. Siguran sam da ne bi, jer je to u takvim zemljama standard i uspostavljena praksa. Ali već odavno ono što je u Vašem, demokratskom svijetu, dostignuti standard, kod nas nije poželjno, a pogotovo nije normalno. Ovakvim ponašanjem to nam jasno demonstrirate.

Očito je kako je i za Delegaciju EU, kao i za neke javne servise i medije, bitno deklarativno zalaganje za borbu protiv korupcije i kriminala, ali nije poželjno djelovati na način da konkretno ponudite zakone koji stvaraju sve potrebne pretpostavke i nude alat u borbi protiv korupcije i kriminala. Najmanje što možemo očekivati u tom slučaju, a što nam se jasno demonstrira, je da budemo proglašeni kriminalcima ili njihovim zaštitnicima.

Usprkos svemu tome ja i moj Ured, kao i do sada, stojimo Vam na raspolaganju za sve dodatne informacije i pojašnjenja - stoji u otvorenom pismu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića upućenom šefu Delegacije EU Peteru Sorensenu.

(Fena/av)