Promocija i projekcija dokumentarnog filma „Novi život“ autora Dude i Faruka Sokolovića održana je u utorak poslije podne u Banjaluci.
Film je realizovan u produkciji Mebius filma i Instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje.
„Novi život“ je priča Milana i Smilje Vidović iz Međeđe kod Kozarske Dubice koji su izgubili sina Slobodana u saobraćajnoj nesreći. A onda su odlučili da Bobina smrt spasi živote pet teško bolesnih osoba.
Njegove organe donirali su tada nepoznatim ljudima iz Tuzle i Banjaluke. Danas su svi oni kao porodica, a Vidovići kažu da je njihov dvadesetšestogodišnji sin na taj način nastavio da živi.
„Novi Život“ je priča koja pokazuje kako u Bosni i Hercegovini još uvijek ima ljudskosti koja prevazilazi duboke podjele u društvu.
„To je bio momenat – spasi šta se spasiti može, kao utopljenik za slamku kad se hvata. Kad mi je doktor rekao da nema ni jedan posto šanse, onda sam razmišljao šta se još može uraditi i došao sam na tu ideju. Rekao sam svojoj porodici, oni su prihvatili i tako je to bilo tog prvog momenta“, prisjetio se Milan Vidović teških trenutaka nakon smrti svog sina.
Rekao je da nije bilo uslova za doniranje već da je samo želio upoznati ljude koji će dobiti Bobine organe: „Spontano smo postali prijatelji, to se ne može objasniti, ali to je jedna divna stvar.“
Prof.dr Mirko Stanetić, bivši direktor Kliničkog centra Banjaluka i akter priče prisjetio se kako je u Banjaluci i Tuzli formiran tim ljudi koji je uspio da ispoštuje želju porodice Vidović da doniraju organe svog sina i tako uradi nešto do tada nezamislivo. „Siguran sam da bi ovakvih slučajeva, donacija, transplantacija i spašavanja ljudskih života bilo mnogo više da smo u prilici da se dobro organizujemo“, rekao je Stanetić ističući da film treba da bude podstrek u razmišljanju kako će se sutra rješavati takvi problemi.
Prof.dr Halima Resić, predsjednica Donorske mreže Kantona Sarajevo i Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju u BiH podsjetila je da je Bosna i Hercegovina država s najvećim brojem dijaliznih pacijenata u regiji. „Imamo jako udruženje i dobre stručnjake, nefrologe, ali potreban je sistem i dobra organizacija“, naglasila je Resićeva. Ona je napomenula da je Donorska mreža BiH formirana na nivou države ali nije dio zdravstvenog sektora već nevladinog. „Nema krovne institucije koja se bavi tom problematikom jer nema političke volje“, rekla je prof.dr Halima Resić. Doktor Darko Golić bio je prvi ljekar kojem je porodica Vidović saopštila da su odlučili da doniraju organe svog sina.
On je podsjetio da je primjer Vidovića na ovim prostorima izuzetno rijedak, a broj kadaveričnih transplantacija izuzetno nizak. „Mislim da je problem u ministarstvima koja su razjedinjena, koja nemaju adekvatnu transplantacionu politiku i program, i u FBiH i u RS. Nemaju odvojena sredstva za transplantacionu medicinu koja je izuzetno skupa i sve to pada na pleća zdravstvenih ustanova. Takođe nema donorske mreže ni zajedničke liste, a sve to treba da pogura ministarstvo zdravlja“, istakao je Golić.
Producentica i koautorica Filma Duda Sokolović pojasnila je da je „Novi život“ dio je serijala „Obični ljudi“ urađenog u saradnji sa Institutom za ratno i mirnodopsko izvještavanje. „Naš izbor je da ispričamo dobre priče, priče koje daju perspektivu životu na ovom prostoru. Cilj je bio ispričati da ovdje ima puno dobrih, normalnih ljudi koji žele živjeti zajedno“, naglasila je Duda Sokolović.
Učesnici promocije složili su se da je potrebna široka društvena akcija, kako medija, tako i vjerskih zajednica, da se uključe u doniranja organa kako bi BiH napravila taj civilizacijski iskorak i spasila brojne živote svojih građana.
Projekcija filma Novi život održane je u punoj Sali kina Palas pred više od stotinu gledalaca.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)