Unutrašnji problemi u Belgiji, međutim, ne bi trebalo da imaju ozbiljnijeg uticaja na sposobnost ove države da u narednih šest mjeseci predvodi Uniju.
Nova vlada Belgije, poslije izbora održanih 13. juna na kojim su pobijedili flamanski separatisti, mogla bi da bude formirana najranije u oktobru, a do tada će državom upravljati premijer u ostavci Iv Leterm.
Belgijsko predsjedavanje, kako je najavio Leterm, imaće pet osnovnih prioriteta, među kojima su najvažniji učvršćivanje evropskih institucija u skladu s Lisabonskim sporazumom i strategija za izlazak iz ekonomske krize.
Stav Belgije je da se mora iskoristiti istorijska mogućnost za proširenje koja postoji u ovom trenutku i da se svim državama koje teže članstvu mora obezbijediti sigurna evropska budućnost, ali da se pridruživanje mora obaviti na osnovu istinskog napretka koji ostvaruju te zemlje.
| * Proširenje Unije je "jedan od najvažnijih poslova" i Belgija, koja je "vatreni pristalica evropskih integracija", namjerava da održi kontinuitet sa dosadašnjom politikom. * Belgija predsjedavanje preuzima od Španije, čije je šestomjesečno vođenje EU premijer ove zemlje Hose Luis Sapatero ocijenio kao "pozitivno i korisno". * Šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje EU Belgija 1. januara 2011. godine ustupa Mađarskoj. |
U tom kontekstu, pružanje evropske budućnosti svim državama Zapadnog Balkana ostaće jedan od prioriteta Unije i tokom predstojećeg belgijskog predsjedavanja, dok bi, kako su najavili Leterm i šef diplomatije Steven Vanakere, o kandidaturi Srbije za članstvo u EU moglo da bude riječi na sastancima evropskih šefova diplomatije u septembru ili oktobru.
Predstavljajući program predsjedavanja, Leterm je naveo da Belgija namjerava da "ograniči svoju ulogu" i da veći prostor predsjedniku Savjeta EU Hermanu van Rompeju i visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton.
Na ekonomskom planu, Belgija želi da pospješi privredni rast pomoću paketa mjera koji bi povećao nadzor nad finansijskim tržištima, pospješio razvoj ekoloških poslova, inovaciju i tranziciju ka ekološkoj privredi.
U ovom smislu, Belgija će najprije raditi na stvaranju čvrstog i konkretnog okvira za sprovođenje prijedloga koje je iznijela Evropska komisija, kao i na uspostavljanju bolje ekonomske koordinacije među evropskim državama.
Belgija, takođe, želi da radi na unapređenju socijalne kohezije i borbi protiv siromaštva jačanjem službi od opšteg interesa, poboljšanju zdravstva i sprovođenju penzionih reformi.
Treći prioritet belgijskog predsjedavanja jeste borba protiv klimatskih promjena i zaštita životne okoline u okviru koje će raditi na uspostavljanju ekološki čiste privrede, pripremama za konferenciju o klimatskim promjenama UN i prilagođavanju poreske politike kako bi se ona uskladila sa ostalim ciljevima Unije po pitanju zapošljavanja, energije, saobraćaja i smanjenja ispuštanja štetnih gasova.
Na polju pravosuđa i unutrašnjih poslova Belgija namjerava da sprovede takozvani Stokholmski program pokrenut 2009. tokom švedskog predsjedavanja Uniji i uspostavi međusobno priznavanje sudskih odluka.
Peti na listi belgijskih prioriteta jesu spoljni odnosi, gdje Belgija želi da konačno uspostavi rad novog diplomatskog tijela Unije.
(BLIC.RS, BLIN/tg)