IZLAGANJE PRED PARLAMENTOM FBIH

Premijer Nermin Nikšić tvrdi: Ovaj budžet ne vodi nas u dužničko ropstvo, zato što...

Arhiva 05.12.13, 11:30h

Ovaj budžet je odraz potpuno odgovorne i realne politike – politike štednje i racionalnog trošenja i ne vodi nas u dužničko rosptvo, tvrdi premijer Nermin Nikšić... DEPO Portal prenosi dijelove današnjeg izlaganja federalnog premijera pred Parlamenom FBiH

Nermin Nikšić novaNa današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, premijer Nermin Nikšić obrazlaže izmjene i dopune Nacrta budžeta za 2014. godinu te iiznosi argumente kojima pobija tvrdnje da ovaj budžet bh. građane vodi u novo osiromašenje i dužničko ropstvo. DEPO Portal prenosi dijelove današnjeg izlaganja federalnog premijera...

IZMJENE KOJE JE PRETRPIO PRVOBITNI NACRT BUDŽETA: Sam budžetski okvir i njegova generalna struktura ostali su nepromijenjeni u odnosu na nacrt, tako da ih nemam namjeru ponovno detaljno obrazlagati.Osvrnuću se na ključne izmjene, koje je prijedlog budžeta pretrpio u odnosu na nacrt, a koje su rezultat diskusija iznesenih u ovom uvaženom Domu i Domu naroda, kao i prijedloga koji su došli od parlamentarnih komisija i odbora.

Glavne izmjene sadržane u Prijedlogu budžeta Federacije BiH za 2014. godinu su:

• Na prijedlog Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju Predstavničkog doma i Doma naroda - sredstva za reprezentaciju, naknade za službena putovanja, naknade za rad u komisijama i naknade po ugovorima o djelu u 2014. godini umanjene su za 20% u odnosu na izvršenje za. 2012. godinu u organima uprave koji su dobili negativno revizorsko mišljenje što ukupno iznosi 362.530 KM;

• Po prijedlogu Administrativne komisije i Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma, osigurana su dodatna sredstva za rad klubova u Parlamentu Federacije BiH i radnih tijela od dodatnih 130.000,00 KM (100.000 naknade, 30.000 ugovorene usluge);

• Po prijedlogu Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda, transfer kantonima je povećan za 4 miliona KM, te sada iznosi 16 miliona KM; a sredstva su objezbijeđena umanjenjem pozicije Japanskog granta 2KR za 4,0 miliona KM.

DODATNA PODRŠKA DOMAĆOJ PRIVREDI: Tokom rasprave na prethodnim sjednicama oba doma ovog Parlamenta, više puta je naglašena potreba za dodatnom podrškom domaćoj privredi; pa smo pored ranije planiranih sredstava u nacrtu obezbijedili dodatna 2 miliona KM na razdjelu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za formiranje Garancijskog fonda za unapređenje domaće privrede.
Sredstva su obezbijeđena internim preraspodjelama. Ovaj fond će se realizovati putem Union banke.

FINANSIRANJE INSTITUCIJA KULTURE: Shodno zajedničkom opredjeljenu ka podršci insititucijama kulture, obezbijeđeno je sufinansiranje pet institucija kulture u ukupnom iznosu od 1.400.000 KM. Dio sredstava za ove namjene obezbjeđen je umanjenjem sredstava sa pozicije Tekuće rezerve Vlade, te prestrukturiranjem sredstava unutar pojedinih ministarstava.

RAZVOJNI PROJEKTI: Uz prijedlog budžeta koji danas razmatrate, predočen Vam je i Plan razvojnih projekata FBiH za period 2014.-2016. godine...

U skladu sa Zakonom o budžetima danas uz Budžet razmatramo  i Prijedloge finansijskih planova izvanbudžetskih fondova:
• Federalnog zavoda za zapošljavanje
• Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje FBiH
• Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH

Neki od zastupnika ukazivali na tu obavezu prilikom razmatranja nacrta.

Zakonska obaveza jeste da se uz budžet razmatraju i finansijski planovi izvanbudžetskih fondova, a nismo baš često bili u prilici razmatrati u federalnom parlamentu budžet u dva čitanja...

Doduše neki bi se mogli sjetiti da li smo u prethodnom mandatu ikada finansijske planove razmatrali uz budžet, zbog činjenice da je ministar tada tumačio kako oni ne trabaju ići u Parlament...

Moram reći da mi je drago što danas nemamo dileme da li je to obaveza ili nije jer je ja ni tada nisam imao...

I dalje smatram da je poželjno i potrebno razmotriti set ovih dokumenta „u paketu“, jer ćemo se na taj način kompetentnije odrediti prema ekonomskim, socijalnim i drugim dimezijama kako budžeta, tako i ključnih javnih fondova u Federaciji BiH.

DA LI JE OVO PREDIZBORNI BUDŽET: Smatram kako konstatacija da se radi o predizbornom budžetu, apsolutno nije tačna. Svi oni kojima ovo nije prvi mandat, će se sjetiti kako izgleda predizborni budžet - „napuhan“ i bez obezbijeđenih izvora finasiranja.

Ovaj budžet je odraz potpuno odgovorne i realne politike – politike štednje i racionalnog trošenja.

Javnu potrošnju smo i u ovoj, predizbornoj godini smanjili za dodatnih 45 miliona maraka, pri čemu želim napomenuti da smo rashode u ovom budžetu sveli ispod nivoa iz 2008. godine.

Predloženi budžet ima potpuno realno planirane i osigurane izvore finansiranja tokom cijele 2014. godine.

Nikome ne bih poželio da se nađe u situaciji u kojoj smo se mi našli pri preuzimanju mandata – prekinutim aranžmanom sa MMFom, te neobezbijeđenim prihodima u iznosu od nekoliko stotina miliona KM, kao i najavi finansijskog kolapsa, osnosno prognoziranog bankrota Federacije u roku od tri mjeseca.

Usvajanjem ovog budžeta i nastavkom sprovedbi reformi u sklopu 4. Stend baj aranžmana sa MMFom osiguravamo potpunu finansijsku stabilnost i osiguravamo da predizborni period pred nama neće imati negativnog utjecaja na redovitost svih budžetskih isplata.

BUDŽET ZA NOVO DUŽNIČKO ROPSTVO: Ovakav budžet nas ne vodi u dužničko ropstvo. Naprotiv, cijenimo kako se upravo ovakvim budžetom i planiranjem, rješavamo naslijeđenih dugova i smanjujemo ukupan iznos duga.

Nivo otplate glavnice vanjskog duga u narednoj godini iznosi 484,9 mil. KM i veći je 62,6 mil. KM u odnosu na ovu godinu.

Najveći dio je otplata po 3. Stand-by aranžmanu u iznosu od oko 263,0 mil. KM koji je zaključen u prethodnom mandatu... Ostali prispjeli vanjski dugovi se uglavnom odnose na kredite Londonskog kluba, EBRD-a i Svjetske banke. U strukturi otplate glavnice unutrašnjeg duga, najznačajniji iznos od 127 mil. KM odnosi se na obaveze isplate za staru deviznu štednju. Ostatak se uglavnom odnosi na kratkoročne trezorske zapise i ima gotovo neutralan efekat.

U narednoj godini, zadužujemo se za 299 mil. KM kod MMF-a, 46 mil. KM kod Svjetske banke i 80 mil. KM neto efekta domaćeg zaduživanja, što ukupno iznosi 425 mil. Istovremeno obavezni smo da servisiramo odnosno vraćamo 655,4 mil. KM glavnice duga, uvećane za kamatu.

DAKLE, SMANJUJEMO UNUTRAŠNJI I VANJSKI DUG ZA 230,4 MIL. KM PLUS PRIPADAJUĆA KAMATNA STOPA.

I dok je u prethodnom mandatu Vlada osiguravala sredstva za likvidnost posuđivanjem preko 150 miliona maraka kod komercijalnih banaka po efektivnoj kamatnoj stopi od preko 8 %, danas se nas proziva što izvore finasiranja osim kroz aranžman sa MMFom, Svjetskom bankom, osiguravamo i izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica (sa najnižom prosječnom kamatnom stopom u regionu).

MMF I POLITIKA ŠTEDNJE: I ako postoji mnogo kritičara aranžmana sa MMF-om, upravo ovaj aranžman je osigurao najpovoljnije izvore finasiranja budžetskog deficita u doba ekonomske krize i recesije, te nas podržao u restriktivnoj fiskalnoj politici – politici štednje.

Ako pogledamo situaciju u drugim zemljama bivše Jugoslavije, BiH je, pored Makedonije, jedina zemlja koja na recesiju nije odgovorila povećanjem PDV-a i drugih poreza, a nismo se upustili ni u privatizaciju velikih preduzeća u državnom vlasništvu. Opredijelili smo se da u doba krize, ne opterećujemo dodatno našu privredu i zadržali najmanju stopu PDV u čitavom regionu.

Tako će biti i u narednom periodu.

Ako se uporedimo sa zemljama bivše Jugoslavije, vidimo da je javni dug u procentima BDP-a u periodu 2008 – 2012. godine rastao u:
•Crnoj Gori za 22,1%, i iznosi  51,1% BDPa
•Hrvatskoj za 26,9%, i iznosi 56,2% BDP-a
•Makedoniji 13,2%, i iznosi 33,8%BDP-a
•Srbiji 29,3%, i iznosi 58,5% BDP-a

Dok je u BiH rastao za 9,2% i iznosi 35,5% BDP-a.

Interesantno je, da od 2010. do danas javni dug raste za simboličnih 1,5% BDP-a, i to prvenstveno u RS-u, dok u FBIH bilježimo blago opadanje.

BUDŽET PRIMARNO SOCIJALNOG KARAKTERA: Ne treba bježati od činjenice da je i ovaj budžet primarno socijalnog karaktera... To nije pitanje našeg ili vašeg izbora, to je naša obaveza utvrđena brojnim zakonima, prema kojima se moramo brinuti o socijalnim potrebama stanovništva u FBiH.

U 2014. godini, samo rashodi u domenu direktnih socijalnih i boračkih davanja su planirani u iznosu od oko 700 miliona KM.

• Ratne invalidnine – 310 miliona KM
• Civile žrtve rata – 28 miliona KM
• Neratni nivalidi – 112 miliona KM
• Transfer PIO -215 miliona KM
• Druga socijalna davanja oko 30 miliona KM

Svi iznosi pojediničnih davanja su ostali na nivou iz ove godine, s tim da imamo nove kategorije korisnika koje od 2014. godine ulaze u prava po Zakonu o povoljnijem penzionisanju branilaca.

Da li ovaj budžet uspijeva odgovoriti na sve socijalne potrebe u FBiH? Odgovor se nameće sam po sebi - siguran sam da nije, ali isto tako moramo biti svjesni njegovih limita...

U isto vrijeme nikako ne smijemo previdjeti činjenicu da upravo kroz ovako limitiran i opterećen federalni budžet osiguravamo zadovoljenje osnovnih životnih potreba stotinama hiljada onih kojima je to najpotrebnije.

Dakle nesporno je kako se radi o prevashodno socijalnom budžetu koji ipak i pored toga, posjeduje i  izraženu razvojnu komponentu.

POZITIVNA STATISTIKA IZ 2013.: Ohrabrujući su posljednji statistički izvještaji koji ukazuju na rast svih ključnih ekonomskih parametara.

Industrijska proizvodnja je u septembru 2013. godine u odnosu na septembar 2012. veća je za 7,1%. Izražen je rast u prerađivačkoj industriji (8,6%), u proizvodnji el. energije (5,5%), u vađenju ruda i kamena  od (4,4%)... Vrijednost građevinskih radova u augustu 2013., u odnosu na prosjek 2012. rasla za 39,9%.

Izvoz iz FBIH je u prvih 9 mjeseci 2013. u odnosu na isti period prošle godine veći je za 6,8%, dok je uvoz u istom periodu  manji za 1,5%.

Zaustavili smo trend smanjenja zaposlenosti. Samo u septembru je registrirano  preko 2600 novih radnih mjesta. Prema podacima Poreske uprave u oktobru se taj broj povećao za dodatnih 3.700 radnika. Očekujem da će do kraja godine broj zaposlenih preći 440.000. Time ćemo potpuno anulirati negativne efekte recesije i stvoriti preduslove za dodatni rast zaposlenosti u 2014. godini.

Poređenja radi, u Srbiji je od 2008. godine do danas izgubljeno 96.000 radnih mjesta, dok je Hrvatskoj broj zaposlenih smanjen za nevjerovatnih 370.000.

U pravu su svi oni koji će reći kako su ovo samo statistički podaci... Ipak, ako su statistički pokazatelji negativni, onda je to razlog za alarm...

Dopustite da ovi pozitivni statistički pokazatelji nisu nikakav spektakl niti razlog za bilo kakvo slavlje, ali jesu vijesnik laganog početka oporavka naše ekonomije, rekao je, između ostalog, u svom današnjem izlaganju pred Parlamentom FBiH Nermin Nikšić.

Konačno usvajanje ili neprihvatanje budžeta za 2014. godinu slijedi 9. decembra, na sjednici Parlamenta Federacije BiH. 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)