Bojim se da smo iscrpili mogućnost da nađemo rješenje za dva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je za Anadolu Agency (AA) lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović komentirajući jučerašnje 16-satne neuspješne pregovore bosanskohercegovačkih lidera u Pragu o implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ''Sejdić-Finci''.
Iako je evropski komesar za proširenje Stefan Fuele poslije sastanka rano jutros izjavio da su dogovoreni sastavi i model izbora delegata u Dom naroda Parlamenta BiH, te da je postignut i napredak u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH, Čović naglašava da ''ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori'' i da to neki moraju shvatiti.
Priznaje da je napravljen veliki napredak oko Doma naroda BiH. Ipak, kaže, kako je ostalo da se definira način glasanja i broj delegata. Njegov prijedlog je da Dom naroda odlučuje natpolovičnom, većinom glasova ukupnog broja članova. U Domu naroda bi, po njemu bi trebalo biti po pet, šest ili sedam delegata iz svakog naroda, te tri iz reda ostalih.
Vjeruje da se došlo do te razine da se u pogledu izbora u Dom naroda može potpisati zajednička deklaracija.
No, ključni problem je i dalje Predsjedništvo BiH.
''Što se tiče Predsjedništva BiH, otišli smo skroz unazad. Mislim da smo do kraja iscrpili model ''plutajućih modela'' u FBiH u smislu direktnog izbora članova Predsjedništva BiH, jer je bila evidentna neprirodna želja SDP-a da pokuša stvoriti ambijent u kojem će u konačnici ponovno biti moguć izborni inženjering. Do kraja ćemo i konzistentno pratiti ono što smo u Bruxellesu potpisivali zadnji put 1. listopada, gdje se kaže da ćemo Ustavom definirati da neće jedan narod drugom birati predstavnike'', kazao je Čović za AA, dodajući kako su uzalud predlagali na stotine modela zaštite od izbornog inženjeringa.
Nadalje, on kaže da je moguća samo opcija da se u Ustav unese da će se dva člana Predsjedništva BiH birati kroz dva izborna područja u jednoj izbornoj jedinici ili da se prihvati direktan način izbora članova Predsjedništva BiH, što je, kako je kazao, predložio lider SBB-a BiH Fahrudin Radončić. Pa makar, dodao je Čović, to vodilo asimetričnim rješenjima.
''Željeli smo da se napravi dogovor, ali nismo se svi mogli držati ključnih principa ili nismo svi do kraja razumjeli kolika prijetnja prijeti BiH ako bi Hrvati došli u poziciju da Bošnjaci ponovo izaberu dva člana Predsjedništva. To je krajnje opasno za BiH, što ne znači da ne trebamo tražiti rješenja'', smatra Čović.
Prema njegovim riječima, lideri bh. stranaka, pa i HDZ-a BiH, ostaju opredijeljeni za traženje rješenja. Najavio je i novi skup za nekoliko dana, ali je ponovio da se ''boji kako smo iscrpili mogućnosti da nađemo rješenje oko izbora članova Predsjedništva BiH''.
Fuele je, otkriva Čović, bh. liderima kazao kako vjeruje u BiH i da se neće umoriti od pregovora. I za sebe kaže da je posljednja osoba koja će odustati od razgovora, ali naglašava da se oni moraju voditi po drugom modelu.
''Ključ svega je kako osigurati da jedan narod ne bira drugom predstavnike. Nećemo dozvoliti da konstitutivni narod pretvorimo u nacionalnu manjinu'', smatra on.
Priznaje da evropski zvaničnici nisu prijetili bh. liderima sakcijama, ali su im jasno iznijeli šta BiH gubi u slučaju nepostizanja dogovora, uključujući IPA fondove i zastoj u evropskim integracijama.
(Anadolija/av)