Razgovarala: Senka Trgovčević

Povodom Izmjene i dopune Zakona o transplantaciji organa u svrhu liječenja koje je usvojila Vlada FBiH resorni ministar ističe da u praksi, umjesto registra potencijalnih donora, treba voditi registar onih koji ne žele da doniraju organe nakon smrti.

- Do uspostave ovog registra, uzimanje organa radi transplantacije bit će dozvoljeno samo uz pristanak porodice - kaže Mesihović.

Do sada je zakonom, podsjeća, tzv. informirani pristanak predviđao da se organi i tkiva s umrle osobe mogu uzimati samo ukoliko se ta osoba za života pismeno izjasnila da želi darovati organe nakon smrti.

Izmjena i dopuna ovog zakona, umjesto informiranog pristanka na darivanje organa nakon smrti  podrazumijeva „uvođenje pretpostavljenog pristanka po uzoru na Hrvatsku i Španiju, vodeće zemlje u svijetu po broju transplantacija, odnosno donora“.

Neophodnu organizaciju želimo postaviti na zdrave temelje i onda kontinuirano graditi putem uspostave centra za transplantacijsku medicinu pri Federalnom ministarstvu zdravstva, koji će voditi sve potrebne registre, liste čekanja, te 24 sati koordinirati rad zdravstvenih ustanova- ističe ministar Mesihović.

To, pojašnjava Mesihović, znači da je dozvoljeno uzimati organe s umrle osobe radi presađivanja „pod uvjetom da se darovatelj za života nije tome protivio u pismenom obliku“.

- Većina evropskih zemalja ima zakone iz oblasti transplantacije bazirane upravo na pretpostavljenom pristanku. To se pokazalo najučinkovitijim i najpraktičnijim rješenjem, kako s finansijskih, tako i organizacionih aspekata, što omogućava razvoj transplantacijske medicine - pojasnio je federalni ministar zdravstva BiH.

Za uspješan transplantacijski program u državi, osim stručnih i tehničkih preduvjeta u samim kliničkim centrima i bolnicama, po njegovom mišljenju, neophodna je vrhunska organizacija i koordinacija na nivou i između ustanova, te „visoka svijest javnosti o značaju darivanja organa“.

-Tu neophodnu organizaciju želimo postaviti na zdrave temelje i onda kontinuirano graditi putem uspostave centra za transplantacijsku medicinu pri Federalnom ministarstvu zdravstva, koji će voditi sve potrebne registre, liste čekanja, te 24 sati koordinirati rad zdravstvenih ustanova- ističe Mesihović.

U pravcu otvaranja ovog centra kaže „Federalno ministarstvo zdravstva je uradilo mnogo, donoseći neophodne zakonske pretpostavke te početkom iduće godine centar počinje da radi u punom kapacitetu“.

Upravo tu, govori Mesihović u nastavku intervjua za Fenu, dolazi do saradnje Ministarstva zdravstva FBiH s hrvatskim Regionalnim zdravstvenim centrom za razvoj donorskog programa i transplantacijske medicine, koji je formiran u okviru Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope u kojoj je i BiH.

Pri ocjeni takve saradnje naveo je da se i u okviru saradnje s Ministarstvom zdravlja Hrvatske s kojim je Ministarstvo zdravstva FBiH krajem 2011. potpisalo i sporazum, također, ostvaruju dobri odnosi s hrvatskim Regionalnim centrom.

- Hrvatska je vodeća zemlja u svijetu po broju donora i transplantacija i mi bez ikakve zadrške, koju sigurno nemam, trebamo od njih učiti i primijeniti koliko je moguće taj model i kod nas. Dosadašnja saradnja je zaista odlična i oni uistinu žele da nam pomognu u uspostavi transplantacijske mreže - ističe Mesihović.

Uspješan transplantacijski program je, dodaje, proizvod uspješne organizacije koja ne trpi mnogo improvizacija.

- U tom smislu smo, kako intenzivno radimo na uspostavi našeg centra, gotovo pa u svakodnevnom kontaktu s kolegama u Hrvatskoj, a ta saradnja će se vjerujem iduće godine proširiti i u nekim drugim pravcima - najavljuje Mesihović.

Komentirajući trenutni transplantacijski program na području BiH, odnosno Federacije BiH, u odnosu na zemlje regiona i Evropu ističe činjenicu da u regionu svakako odskače Hrvatska koja je i svjetski lider.

Ministar Mesihović naglašava da je Ministarstvo zdravstva FBiH razvoju transplantacijskog programa prišlo s više aspekata.

-S jedne strane stvaramo bolje zakonske preduvjete, uspjeli smo obezbijediti većinu stvari za početak rada centra za transplantacijsku medicinu, te uspostavljamo i intenziviramo saradnju s onima od kojih možemo mnogo naučiti. Uz dosta rada i truda, ali i volje svih aktera unutar sistema, mislim da bismo vidljive rezultate mogli imati iduće godine- rekao je resorni ministar.

Na upit kolika je federalna lista čekanja Mesihović odgovara da se trenutno postojeće liste čekanja u Federaciji BiH objedinjavaju po istoj jedinstvenoj metodologiji.

O egzaktnim brojevima, tvrdi, moći će se govoriti  početkom rada centra, čiji je upravo jedan od zadataka vođenje listi čekanja.

Federalno ministarstvo zdravstva BiH, između ostalog, apsolutno podržava formiranjelisti čekanja na državnom nivou, pri čemu se, ističe Mesihović, putem Ministarstva civilnih poslova BiH, kao koordinirajućeg ministarstva za oblast zdravstva u BiH, mnogo puta govorilo o brojnim aktivnostima vezano za transplantacijski program u BiH.

- Većinu tih stvari je iniciralo upravo Federalno ministarstvo zdravstva, ali daleko od toga da u vezi s tom pričom, a za sada je i dalje samo na nivou priča, možemo biti zadovoljni. Čak suprotno- mišljenja je Mesihović.

Za razvoj donorske mreže u BiH smatra da su tri stvari bitne: ljudski i tehnički preduvjeti u ustanovama, organizacija, to jest sistem i svijest javnosti o značaju i potrebi doniranja organa.

- Što se prvog uvjeta tiče, mislim da smo dosta dobri. U kliničkim centrima u Tuzli i Sarajevu se rade transplantacije bubrega, koštane srži i rožnjače, dok se u Tuzli još rade i transplantacije jetre, a KCUS je sve bliže tome da počne raditi autologne transplantacije koštane srži kod djece - istakao je Mesihović.

Druga dva aspekta vidi kao veće probleme u pogledu doniranja organa.

- Na organizaciji i uspostavi sistema trenutno mnogo radimo, a što se tiče spremnosti na doniranje organa, ne možemo biti zadovoljni. U kliničkim centrima kažu da, nažalost, nemaju mnogo pozitivnih odgovora porodica potencijalnih donora i da većina porodica uglavnom odbija doniranje organa njihovih najbližih - tvrdi Mesihović.
U svakom slučaju, izražava želju „da bi svi građani, trebali shvatiti da kada govorimo o doniranju organa - mi govorimo o lijeku“.

-Organ koji se nekom pojedincu transplantira je lijek i to lijek koji spašava život. Kada govorimo, razmišljamo, diskutiramo o doniranju i transplantaciji organa onda se svi trebamo staviti u poziciju onoga koji čeka organ, onoga koji čeka na život, a ne jedino i isključivo u poziciju potencijalnog donora - naglasio je Mesihović.

Upitan koliko je BiH blizu ispunjavanju veoma strogih uvjeta za članstvo u Eurotransplant - Evropsku donorsku organizaciju naglašava da BiH u ovom trenutku ne ispunjava neke od strožih kriterija Eurotransplanta, čija je svrha razvoj transplantacijske medicine i povećanje broja spašenih života.

Eurotransplant trenutno čini osam zemalja, a to su: Holandija, Belgija, Luksemburg, Austrija, Njemačka, Mađarska, Slovenija i Hrvatska.

Osnovni problem vidi u tome što „Eurotransplant ne prepoznaje entitete, kantone, općine..., pa njemu možemo pristupiti kao država“ , a njegov cilj je „zapravo razmjena organa unutar članica po strogo utvrđenim kriterijima“.

- Ovo ministarstvo i prije mog dolaska, tačnije još od 2009. godine  Ministarstvu civilnih poslova BiH uputilo je bezbroj inicijativa, prijedloga, sugestija u smislu pokretanja aktivnosti da ispunimo administrativne preduvjete za razgovore o pristupu Eurotransplantu. Nažalost, nemamo adekvatan odgovor iz drugog entiteta. Apsolutno smo otvoreni za sve prijedloge i modele, te uopće ne pravimo i nećemo praviti od toga politiku - pojašnjava ministar zdravstva Federacije BiH.

Takva procedura, kaže, mora krenuti s državnog nivoa, a „mi smo spremni da prihvatimo bilo koji model koji će nam omogućiti da apliciramo prema Eurotransplantu“.

-S druge strane, nećemo ni čekati, nismo čekali ni do sada: razvijat ćemo transplantacijski program u FBiH, a tražimo i druge modele za ostvarivanje saradnje s Eurotransplantom- rekao je u intervjuu za Agenciju FENA federalni ministar zdravstva BiH prof.dr. Rusmir Mesihović.

(Fena)