Prema podacima Ureda turskog atešea za trgovinu u Bosni i Hercegovini, turski investitori su u posljednjih deset godina u BiH direktno investirali 145 miliona američkih dolara. Turska spada u red deset najvećih investitora u BiH, a njene investicije omogućile su brojna radna mjesta u BiH, zemlji koja grca u nezaposlenosti, prenosi Anadolu Agency.

Ziraatbank, Natron-Hayat i Sisecam spadaju u sam vrh najvećih stranih investicija u BiH, a pored njih u ovoj zemlji djeluje još oko 50 velikih kompanija iz Turske. Također, brojne osnovne i srednje škole, kao i univerzitete, otvorili su investitori iz Turske u BiH.

Upošljavanjem domaćeg kadra, tri najveća turska investitora, Ziraatbank, Natron Hayat i Sisecam, obezbijedili su posao za više od osam hiljada ljudi.

Važno je podsjetiti da i turska kompanija Cengiz Insaat, koja izvodi radove na izgradnji autoputa 5C, upošljava više od hiljadu ljudi.

U intervjuu za Anadolu Agency, generalni direktor Ziraatbank Bosnia Ali Riza Akbas podsjetio je kako je ova banka otvorena još 1997. godine i dodao da se trend razvoja Ziraat banke u BiH i dalje kreće uzlaznom putanjom.

Istakavši da Ziraatbank trenutno ima 26 poslovnica širom BiH, Akbas je otkrio da uprava ove banke planira i otvaranje novih poslovnica.

"Trend rasta smo znatno ubrzali u posljednjih deset godina. Iznose kredita, depozita i aktive smo uvećali. Iznosi samo kredita su uvećani za 315 odsto u posljednjih godinu ili godinu i po. Povećanjem aktivnih sredstava na kraju 2011. godine smo bili 15. banka, a danas smo deveta banka u BiH. Još uvijek nismo zadovoljni jer nam je cilj da budemo jedna od tri najbolje banke u zemlji", kazao je Akbas.

Ukazavši na veliku stopu nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, Akbas je kazao da je Ziraatbank Bosnia u protekloj godini povećala broj uposlenih sa 160 na 230, te da će i u budućnosti taj broj rasti.

"Planiramo svake godine otvarati po pet novih poslovnica. Želimo svoje zarade ostaviti u BiH i tako biti na usluzi ovoj zemlji. Cilj nam je da budemo prisutni u svim dijelovima BiH. Prilikom upošljavanja novih radnika ne gledamo na etničko porijeklo aplikanata. Želimo da podržimo održivi mir u zemlji. Primjer je naša novootvorena poslovnica u Banja Luci u kojoj trenutno rade svi uposlenici iz te regije", navodi Akbas.

Naglasivši da Ziraatbank Bosnia pridaje veliku važnost ponudi povoljnih kredita za poduzetnike voljne da investiraju u BiH i da tako podrže ekonomski razvoj zemlje, Akbas smatra da turske investicije u BiH nisu na zadovoljavajućem nivou.

"Toliko mnogo je kulturnih i historijskih veza između BiH i Turske, i interes i ljubav koju osjećamo prema ovoj zemlji bi trebala biti preslikana na dodatno jačanje trgovinske i drugih veza na terenu", poručio je Akbas.

Direktor Ziraatbank Bosnia istakao je kako je mnogo prilika za turske investitore da ulažu u BiH i pojasnio kako ova zemlja ima izuzetno dobar geopolitički položaj, te da može poslužiti kao logistički centar za sve buduće trgovačke projekte u Evropi. Istakavši velike poslovne potencijale u oblastima poljoprivrede, stočarstva, turizma, zdravstva i nekih proizvodnih sektora, Akbas je kazao da Ziraatbank može turskim investitorima biti na usluzi u vidu savjetovanja ili davanja povoljnih kreditnih sredstava.

"Turci kasne sa investicijama u BiH, a 'voz' će otići za 5-10 godina", kazao je Akbas i dodao da će današnje pogodnosti investiranja u BiH biti prošlost kada ova zemlja uđe u NATO i kada se uključi u proces pridruživanja Evropskoj uniji."

 Akbas je kao pozitivne primjere naveo investitore iz Austrije, Hrvatske, Rusije, Slovenije i nekih arapskih zemalja koji koriste priliku da postanu sve više prisutni na ovdašnjem tržištu.

Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) u posljednje četiri godine uložila je milione eura u niz projekata, a najviše njih je bilo s ciljem pomoći i osposobljavanju stanovnika u ruralnim i nerazvijenim krajevima BiH.

Koordinator TIKA-e za BiH Zulkuf Oruc je, za Anadolu Agency, istakao da je turska agencija realizirala mnoge projekte s ciljem smanjenja nezaposlenosti, što je jedan od većih problema zemlje. On je kazao da je nekoliko projekata urađeno kako bi se mali poduzetnici uključili na tržište, a, s druge strane, realizirani su i projekti podrške obrazovnom sektoru u vidu otvaranja laboratorija na univerzitetima u Sarajevu i Mostaru.

Oruc je izdvojio projekat razvoja pčelarstva u Željeznom polju, kojim je osigurano 300 novih radnih mjesta, te projekte uzgoja gljiva i izrade ćilima u Petrovcu kojima je otvoreno ukupno 240 radnih mjesta.

"Posebnu važnost u projektima pridajemo zapošljavanju žena. Osigurali smo poljoprivredna sjemena za 283 povratnika u istočnu Bosnu. Ljudima u Foči smo osigurali opremu za pravljenje voćnih sokova i tako im omogućili da iz uzgojenog voća izvuku veću dobit. Donirali smo 60 plastenika za isti broj porodica, a u drugom dijelu zemlje smo donirali 140 krava. No, uzme li se u obzir da dvije krave izrdžavaju jednu porodicu to je, znači, 70 osiguranih porodica. U Jablanici otvaramo tekstilni atelje u kojem će raditi 40 žena. Radili smo i neke projekte iz oblasti uzgoja pilića i ribe. Kooperantima u Srebrenici smo donirali traktore i postrojenja za sušenje voća. Svi ti projekti su ozbiljna podrška u smanjenju neimaštine i nezaposlenosti u zemlji", kazao je Oruc.

Direktor TIKA-e za BiH naglasio je kako je u posljednje četiri godine realizirano oko 50 građevinskih projekata izgradnje ili renoviranja objekata u koje je uloženo ukupno 15 miliona eura. Dodao je da su svi neophodni materijali za te projekte nabavljeni u BiH i da je stotine ljudi dobilo posao na tim radovima.

Uporedo s tim, turski investitori su uložili milione eura u otvaranje turskih univerziteta u bh prijestolnici, a hiljade studenata iz Turske i drugih zemalja također daju podršku razvoju bh ekonomije.

Na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo (IUS) i Internacionalnom BURCH univerzitetu nastavu pohađa više od 3.000 studenata iz Turske, zemalja Bliskog istoka, Afrike, Azije i balkanskih zemalja.

Pored univerziteta, koje ponekad nazivaju "turskim fabrikama bez dimnjaka u BiH", važno je napomenuti da iste koristi donose i privatne osnovne i srednje škole koje su turski investitori otvorili.

Ekonomski analitičari smatraju da je doprinos studenata jednoj lokalnoj zajednici od velikog značaja, budući da se ne radi o kratkoročnim boravcima.

Važno je napomenuti da turski univerziteti omogućavaju otvaranje radnih mjesta za domaće kadrove u vremenu kada je stopa nezaposlenosti u BiH izuzetno visoka.

Neizostavna je činjenica da svake godine raste broj turista koji posjećuju BiH.

Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Ermina Salkičević-Dizdarević izjavila je da turske investicije imaju veoma važno mjesto u borbi za smanjenje nezaposlenosti i ekonomskom razvoju zemlje, ali da još uvijek turske investicije nisu dostigle očekivani nivo.

Dizdarević naglašava da, iako su voljni investirati u BiH, turski investitori zbog nesigurnosti tržišta kapitala u zemlji oklijevaju s ulaganjima.

"Turske kompanije, posebno iz oblasti energetike, pokazuju veliki interes u posljednje vrijeme. Uspostavili smo komunikaciju sa turskim zvaničnicima iz ove oblasti. Međutim, za povećanje investicija generalno u BiH neophodno je poboljšanje klime. Veoma je važan i sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje", kazala je Salkičević-Dizdarević.

Istakavši da je u razgovoru sa turskim investitorima jasno vidjela njihovu volju da ulažu u BiH, zamjenica državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kazala je da oni zahtijevaju da bosanska strana učini neophodne korake ka izgradnji sigurnijeg okruženja za investiranje.  Salkičević-Dizdarević je također dodala da brojni investitori iz Turske dolaze nedovoljno informisani ili pogrešno upućeni, pa budu iznenađeni drugačijim uvjetima za investiranje u različitim dijelovima BiH. Ona poručuje da je zbog toga neophodno dodatno raditi na uspostavi jačeg i zajedničkog ekonomskog tržišta Bosne i Hercegovine.

(Anadolija/av)