Iskazima trojice svjedoka odbrane bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je nastojao da opovrgne postojanje plana za nasilni progon Muslimana i Hrvata iz Bosanske krajine, za koji je optužen, prenosi BIRN.

Da takav plan 1992. nije postojao, niti je sproveden, izjavili su tadašnji zvaničnici vlasti u Banjoj Luci Anđelko Grahovac, Novak Kondić i Nikola Erceg.

Svjedok Grahovac, koji je bio član Kriznog štaba Autonomne Regije Krajina (ARK) u Banjoj Luci, izjavio je da ovo tijelo, nasuprot navodima optužnice, nikada nije dobilo instrukcije da sprovede progon i etničko čišćenje.

Grahovac je posvjedočio da je posjetio logor Vojske Republike Srpske (VRS) za ratne zarobljenike na Manjači i uvjerio se da su ''zarobljenici sigurni' i da se ''pravila poštuju''.

Za izbijanje rata u BiH Grahovac je okrivio odluku Muslimana i Hrvata da provedu ''nelegalnu secesiju'' BiH od Jugoslavije, kojoj su se Srbi suprotstavili.

Dok ga je unakrsno ispitivala tužiteljka Caroline Edgerton, Grahovac je potvrdio da je ''stotine poslovnih objekata nesrba u Banjoj Luci dignuto u zrak i da su Muslimani i Hrvati izbacivani iz svojih stanova i kuća''.

- Da, s time se nisam slagao. Mislio sam da bi mi, Srbi, trebalo da se borimo protiv povampirenog ustaštva Muslimana i Hrvata, a ne da se bavimo krađom imovine - kazao je svjedok.

Grahovac je potvrdio i da je ''Krizni štab mogao da naredi VRS-u da to spriječi''.

- Predsjednik štaba Radoslav Brđanin javno je određivao procenat Muslimana koji mogu ostati u Banjoj Luci, da bi pokazao koliko je veliki Srbin, ali to nije imalo veze s Karadžićem i Krajišnikom, koji nikada nisu govorili o procentima i progonu nesrba - kazao je svjedok.

Sud u Haagu je Brđanina osudio na 30 godina zatvora zbog progona nesrpskog stanovništva iz Bosanske krajine, a Momčila Krajišnika na 20 godina zatvora.

Na sugestiju tužiteljke, Grahovac je potvrdio i da je na Manjači bio zatočen njegov prijatelj Musliman, koji nikada nije učestvovao u borbama.

Svjedok je prihvatio i da su pripadnici jedinice ''Vukovi s Vučjaka'' pljačkali nesrpske kuće i kad su bili u sastavu VRS-a.

Srbi se muslimanskim i hrvatskim borcima, kako je rekao, ''nisu mogli suprotstaviti univerzitetskim profesorima''.

Karadžića, koji je u to vrijeme bio i lider Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni komandant oružanih snaga RS-a, optužnica tereti za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam općina imao razmjere genocida.

Nikola Erceg, koji je bio član Kriznog štaba i predsjednik vlade ARK-a, izjavio je da taj štab nije imao nadležnost nad policijom i da nije mogao da naređuje vojsci.

Na sastancima štaba pominjani su logori za nesrbe u okolini Prijedora, Omarska i Keraterm, ali samo u smislu ''logističke podrške''.

- Politika vlasti ARK-a nije bila nasilje, niti progon nesrba. Imovinom Muslimana i Hrvata koji su otišli, vlasti u Banjaluci raspolagale su, ali privremeno - posvjedočio je Erceg.

Treći svjedok, Novak Kondić, također je ustvrdio da ''politika SDS-a nije bila da trajno ukloni nesrpsko stanovništvo kroz zločine, genocid, istrebljenje i prisilno premještanje''.

Po Kondiću, Krizni štab u Banjoj Luci, u kojem je on bio zvaničnik ''za platni promet'', imao je ulogu da ''obezbijedi normalan život'', a nije bio, kako se navodi u optužnici, ''sredstvo za trajno uklanjanje Muslimana i Hrvata'' zločinima.

Suđenje Karadžiću, koji je optužen i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se sutra, 27. novembra.

(FENA/av)