Njemačke socijaldemokrate smatraju da bi noćas trebalo da budu okončani pregovori i postignut dogovor između demokršćana kancelara Angele Merkel i socijaldemokrata Sigmara Gabijela o stvaranju vlade "velike koalicije".
-Mi sebi ne možemo priuštiti nikakvo produženje pregovora - rekla je danas zamjenik šefa Socijaldemorkatske partije (SPD) Manuela Schwesig, a mediji, navodeći da je riječ o najdužim postizbornim pregovorima, javljaju da će večeras u 19.30 sati početi odlučujuća runda sa 75 učesnika i da će trajati do kasno u noć.
Ukoliko sve bude išlo po planu i polumilionsko članstvo SPD-a do 15. decembra, kada će biti predstavljen rezultat glasanja, kaže "da" savezu s Merkelovom, onda će ona na sjednici Bundestaga 17. decembra biti izabrana za kancelara.
Ako, međutim, članstvo, kritički raspoloženo prema savezu s Merkelovom kaže "ne", postoji više scenarija o političkom putu Njemačke.
Zeleni bi mogli biti prva opcija Merkelove za formiranje vlade, tvrde analitičari, dok mediji navode da u vrhu te partije, kojoj je pečat dao bivši šef njemačke diplomatije Joschka Fischer, nastoje da deluju nezainteresirano za moguće razgovore.
Zeleni znaju da razlike između njih i demokršćana ne mogu biti manje nego u septembru i da bi demokršćani, ako im SPD-e okrene leđa, mogli biti spremni na mnogo kompromisa, kako ne bi izgubili kancelarsku službu.
Sljedeći mogući scenarij bi mogao biti da se SPD-e 15. decembra okrene ka partiji Zeleni i Ljevica, s kojima ima tanku matematičku većinu za formiranje vlade i prvi put u historiji ujedinjene Njemačke dovede na vlast Ljevicu, partiju nastalu spajanjem nasljednika bivših istočno-njemačkih komunista i WASG stranke, omiljenu među socijalno nižim slojevima.
SPD-e je na upravo završenom kongresu poslala signal Ljevici da s njom ne isključuje savez, ali tek na izborima 2017. godine.
Ukoliko bi, međutim, i "velika koalicija" i "crno-zelena" opcija demokršćana i zelenih propala, onda bi se već početkom godine moglo razgovarati o takozvanom "crveno(SPD)-crveno(Linke)-zelenom(Zeleni) savezu", što bi, istovremeno, značilo da bi sadašnje vođstvo SPD-a moralo da ode sa čela te najstarije njemačke partije.
Treća opcija bi bila da Merkelova sama, jer joj "za dlaku" nedostaje apsolutna većina, sama formira manjinsku vladu, što je, međutim, prema procjenama "Der Spiegela" malo vjerovatna, jer Merkelova važi za političara koji ne prihvata rado rizik, odnosno, za političara koji želi stalnu stabilnost i pouzdanost, prenosi Tanjug.
Ono što nijedna u Bundestagu zastupljena partija ne bi voljela, ali što je moguće ukoliko sve opcije "padnu u vodu", jesu novi izbori.
Novi izbori bi značili nestabilnost, a to nije "zaštitni znak" njemačkih političara i politike, kažu analitičari.
(fena/dh)