Građani Bosne i Hercegovine smatraju da je korupcija četvrti najveći problem države iza nezaposlenosti, rada vlade i siromaštva, a čak 20 posto stanovništva dalo je mito, navedeno je u izvještaju "Biznis, korupcija i kriminal u Bosni i Hercegovini: Uticaj mita i drugih kriminalnih aktivnosti na privatno poduzetništvo" koji je danas prezentiran u Sarajevu.

Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) izradio je ovaj izvještaj uz finansijsku podršku Evropske unija kao dio regionalnog projekta procjene korupcije u zemljama zapadnog Balkana.

Na temelju intervjua koji su obavljeni s predstavnicima 2.000 preduzeća, izvještaj otkriva da su korupcija i druge vrste kriminala velike prepreke za privatno poduzetništvo i da imaju negativne efekte na privatne investicije u BiH, kazao je danas istraživač Odjela za statistiku i istraživanje Michael Jandl.

Dodao je da rezultati pokazuju da značajan procent poslovnih subjekata plaća mito javnim službenicima tokom cijele godine, a posebno je naglasio podatak da se čak jedna trećina mita daje za ubrzanje administrativnih procedura, a jedan od rezultata ovog istraživanja jest da prosječan iznos mita iznosi 220 KM.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Renzo Daviddi je danas za ekonomski i demokratski razvoj države te da je korupcija u javnom sektoru problem protiv kojeg se mora opredijeljeno boriti za što je potrebna politička volja i odlučnost, ali i hrabrost.

- Korupcija je fenomen koji je duboko ukorijenjen u biznis sektor u BiH. Predstavnici biznis sektora rangirali su korupciju kao veoma značajnu prepreku za poslovanje u BiH, a jedan od 10 kontakata između javnih dužnosnika i predstavnika biznis sektora uključuje mito - potcrtao je Daviddi.

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH Sead Lisak također je ocijenio da je u BiH najveći problem sistemska korupcija što znači da postoji u svakom segmentu društva, a visoki nivo korupcije je veoma rasprostranjen.

Najavio je da će Agencija u skoroj budućnosti provesti istraživanje da bi se stekla prava slika o percepciji građana o korupciji, a taj izvještaj trebao bi opredijeliti daljnji planski rad Agencije u borbi protiv korupcije.

Na pitanje novinara da li su u BiH zabilježeni procesuirani slučajevi za davanje ili primanje mita, Lisak ističe da iako postoje slučajevi prijave korupcije nije bilo značajnih sudskih presuda za davanje ili primanje mita, te dodaje da BiH ima dobre zakone za sprečavanje korupcije ali je još  problem u njihovoj implementaciji.

Odgovarajući na pitanje da li postoji korupcija u pravosuđu Lisak kaže da neprocesuiranje slučajeva korupcije dovodi do nedostatka povjerenja u pravosuđe što je za njega posredan odgovor na to pitanje.

- Vrsta sitne korupcije, koja utiče na dnevne živote običnih ljudi kada su u kontaktu s javnom administracijom, ima veliku ulogu u savremenom društvu, a čak osam od deset odraslih građana BiH imaju kontakt s njom u određenom trenutku tokom godine - stoji u danas prezentiranom izvještaju.

Takvi kontakti mogu biti bilo šta, od medicinske posjete, upisa u školu, izdavanja novog pasoša ili vozačke dozvole, ali prema rezultatima ove ankete, značajan broj tih kontakta je sumnjive prirode.

Također, pola slučajeva davanja mita su odgovor na direktan ili indirektan zahtjev javnog zvaničnika, ali gotovo 40 posto mita koje se daje je mito koje nude građani što pokazuje nedostatak povjerenja građana BiH prema javnoj administraciji, njenoj sposobnosti da funkcionira bez davanja neke vrste mita da bi se olakšale birokratske procedure.

Rasprostranjenost podmićivanja je veća u Federaciji Bosne i Hercegovine (25,3 posto) nego u Republici Srpskoj (10,5 posto). Stopa rasprostranjenosti podmićivanja je 18,2 posto za žene u Bosni i Hercegovini te 23,2 posto za muškarce.

Svako ko prizna barem jedno davanje mita, u prosjeku zapravo daje mito pet puta ili jednom svakih 10 sedmica. Gotovo 80 posto podmićivanja je u gotovini, 15 posto u obliku hrane i pića. U 37 posto slučajeva podmićivanja građani Bosne i Hercegovine su inicijatori mita a u više od pola slučajeva se mito traži.

Prema ovom izvještaju osnovni ciljevi davanja mita u Bosni i Hercegovini su izbjegavanje plaćanja kazne (25 posto) i ubrzavanje procedure (25 posto), dok se najviše mita daje zdravstvenim radnicima i policiji.

(Fena/md)