"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", kazao je vidno potresen prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma prije 18 godina, 14. decembra 1995. godine, u Jelisejskoj palati u Parizu.

No, Daytonski sporazum, koji je poslije skoro četiri godine okončao krvavi rat u Bosni i Hercegovini, ustvari je parafiran na današnji dan prije tačno 18 godina nakon višesedmičnih teških pregovora u američkoj bazi u Daytonu.

Poslije užasnih stradanja, desetina hiljada mrtvih i potpuno razrušene zemlje, ostala je nefunkcionalna država u kojima je, očito je, gotovo nemoguće postići dogovor. Paradoksalno je da je dogovor koji je prekinuo ubijanja, prema mišljenju mnogih, postao mrtvački je sanduk za BiH.

Potpisnici Daytonskog sporazuma bili su bili Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, predstavnici tri države koje su nastale iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Otac ili arhitekta Daytonskog sporazuma bio je Richard Holbrooke, bivši zamjenik američke državne Madeleine Albright, a svojim prisustvom garantirali su ga američki predsjednik Bill Clinton, generalni sekretar Ujedinjenih naroda (UN) Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni sekretar NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kol, ruski premijeri Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedavajući mirovne konferencije u ime Evropske unije (EU).

Novinari agencije Anadolija (AA) razgovarali su sa onima koji su direktno bili uključeni u proces potpisivanja Daytonskog sporazuma, kao i sa analitičarima koji danas predviđaju sudbinu BiH, kakva će ona za njene građane ukoliko nastavi funkcionirati na temeljima sporazuma iz Pariza.

U ranijem intervjuu za AA, aktuelni gradonačelnik Sarajeva i ratni član Predsjedništva Republike BiH Ivo Komšić, koji je bio član bh. pregovaračkog tima u Daytonu, prisjetio se vremena prije potpisivanja sporazuma, istakavši kako su "vršeni strašni pritisci da se dođe do sporazuma”.

”Imam osjećaj da je Holbrooke čak iz nekih ličnih političkih ambicija vršio strašan pritisak da dođe do dogovora. Nije želio ulaziti u važne detalje u kojem smjeru će ići BiH”, kazao je Komšić, dodavši da je Holbrooke je prije samog sastanka u Daytonu napravio strašnu grešku, jer je pretpostavke za pregovore stvarao u Beogradu i Zagrebu. Zbog toga je, vjeruje, vršio i veliki pritisak da se legalizira Republika Srpska (RS) prije nego se dođe u Dayton.

Komšić je i u svojim dnevničkim zapisima sa pregovora u Daytonu iz decembra 1995. godine opisivao kako se u Daytonu odvijala prava drama. Zanimljivo je da je Milošević ignorirao zahtjeve bh. Srba da Sarajevo bude podijeljeno. Čak je u jednom trenutku ustao i počeo šetati po sali dok je jedan od učesnika srpske delegacije govorio zašto bi dio Sarajeva trebao pripasti i Srbima.

Poznat je slučaj kada je Milošević Izetbegoviću rekao: "Evo vam Sarajevo, zaslužili ste ga, borili ste se za njega".

''Bivši savjetnik prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH rahmetli Alije Izetbegovića, ugledni profesor ustavnog prava i učesnik razgovora u Daytonu Kasim Trnka objašnjava da je Dayton dio jednog šireg procesa i da je do njega došlo tek kada se spoznalo da je ''Evropa nesposobna da riješi problem u BiH''.

 "Amerikanci su se u proces uključili iz svojih pragmatičnih razloga. No, oni su donijeli velike novine. Ulazeći u taj proces Amerikanci su pošli od činjenice da se mora održati državnost i kontinuitet države BiH, da treba očuvati Sarajevo kao multietnički grad, te omogućiti povratak svih izbjeglica. Nažalost, svjedočili smo strašnim otporima, od te "leteće diplomatije", koja je prethodila razgovorima, do finala u Daytonu. Amerikanci su morali koristiti  i brojne pritiske da bi se došlo dogovora. Nisu dozvoljavali kontakte s javnošću, a najviši dužnosnici SAD-a su vršili pritiske na ključne aktere razgovora. Svaki mogući prijedlog prethodno su filtrirali u razgovoru s predstavnicima Kontakt grupe, odnosno Evrope i Rusije. Zato su i Amerikanci morali odstupiti od početnih principijelnih stavova kako bi se došlo do mira", tvrdi Trnka za AA.

Profesor međunarodnog prava na američkom Univerzitetu Illinois, borac za ljudske slobode i nekadašnji agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde, Francis Boyle, smatra da je Daytonski sporazum stvorio zemlju koja je nefunkcionalna i koja će se sama urušiti.

"U Daytonu su Amerikanci, uz saglasnost ostalih velikih sila, skrojili državu BiH s vijekom trajanja od 15 godina. Ljudi iz Pentagona su mi jasno rekli da će se prema Holbrookovom planu desiti usporeno, ali konačno cijepanje BiH. Gdje smo danas?! Velike sile su svjesno i namjerno stvorile državu koja nikada nije mogla funkcionirati i koja doživljava kolaps, a krajnji cilj je da se izvrši trajna podjela BiH, i to mirnim putem“, kazao je Boyle.

Boyle se u ranijem intervjuu za AA osvrnuo i na pitanje da li je međunarodna zajednica zaista spremna da prizna podjelu BiH, nakon milijardi uloženih u njen poslijeratni oporavak. On je kazao da su Amerikanci tada trebali uspostaviti državu koja može funkcionirati, ali da nisu htjeli. Sada sjede pozadi i gledaju kako se država raspada.

"I na kraju dana svi će odustati i reći OK, zašto to ne bismo završili. Dakle, oni neće priznati da su napravili državu za koju su znali da će se raspasti, ali je činjenica da su to namjerno uradili još u martu 1994. kada je potpisan Washingtonski sporazum. Kasnije, u Daytonu, nacrt Mirovnog sporazuma koji je Holbrook dao bosanskoj delegaciji značio je podjelu na dvije države – Federaciju i Republiku Srpsku. Bilo je potpuno jasno i tada, a danas također, da Amerika i Evropa prosto ne žele državu BiH. Oni žele kolaps BiH", ukazao je Boyle.

BiH zarobljena u ludačku košulju

Daytonski sporazum bio je sporazum čiji je cilj bio da zaustavi rat. No, odredbe Deytona u jednom svom članu su postale i Ustav Bosne i Hercegovine, koji, smatraju analitičari, danas izjeda državu.

Analitičar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smajić u intervjuu za AA podsjetio je kako Daytonski mirovni sporazum ima privremeni rok trajanja, do uspostave stabilnog mira u BiH, te da samim tim i njegov Aneks 4 služi privremeni Ustav do usvajanja novog.

"Zašto BiH od decembra 1995. do danas nema vlastiti Ustav koji je odobrilo najviše zakonodavno tijelo u BiH, pitanje je za bh. političke lidere i njihove poslušnike na svim nivoima vlasti. Osim njih, treba pitati i akademsku zajednicu u BiH koja se skoro dvadeset godina, sa zabrinjavajućom indolencijom, miri sa postojećim stanjem. Treba pitati i građane-birače koji su pristali da isto toliko godina žive u zemlji bez ustavnog uređenja", rekao je Smajić.

Svi građani Bosne i Hercegovine od Daytona do danas žive u formalno-pravnom vakuumu, istakao je Smajić, dodavši da. Govoreći iskreno, tvrdi on, sve institucije u zemlji, od lokalnih do najviših državnih, ustavno su nelegitimne.

Mišljenja je da BiH nije tu gdje jeste samo zbog Daytonskog sporazuma, već da je ključno izvorište stagnacije, pa i klasične destrukcije, leži u činjenici da je u BiH završen samo oružani sukob, ali rat za nacionalnu homogenizaciju se tek razbuktava.

"Imajući u vidu takve ambicije i aspiracije političkih lidera vodećih stranaka, uključujući i SDP koji nikada nije ni uspio realizirati ideju o građanskoj i multietničkoj partiji na cijeloj teritoriji BiH, pa čak ni u samoj Federaciji, Daytonski sporazum je svima njima došao kao odlična međunarodno-pravna mantra kojom prikrivaju svoje stvarne namjere. Pravi, građanski Ustav BiH bi, kada bi ga bilo, svima njima bio isto što i doživotna politička smrtna kazna. Zašto bi ga, dakle, uopšte imali?", naglasio je Smajić.

Osvrćući se i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić-Finci'', Smajić je kazao da je nju moguće je primijeniti u roku od nekoliko minuta. Tako je i za promjene Daytonskog sporazuma potrebno najviše 60 dana, nastavio je on.

"Za izradu novog, pravog bosanskohercegovačkog Ustava, dovoljno je pola godine. Naravno, ako bi bilo političke volje, znanja, kompromisa i moralnosti", istakao je Smajić.

Dokle će bh. građani moći da žive na principima Daytonskog sporazuma?

Bivši lideri BiH, Srbije i Hrvatske, potpisnici Daytonskog sporazuma, u međuvremenu su umrli. Iza sebe su ostavili naslijeđe Daytona, koje konstitutivne narode, ali i ostale u BiH, smatraju stručnjaci sa kojima smo razgovarali, vodi u propast.

Jedinu nadu za opstanak BiH Francis Boyle, ekspert međunarodnog prava vidi u narodu kojeg poziva da digne glas za svoju zemlju.

"Budućnost države BiH je u rukama njenih ljudi koji moraju pokazati više volje i želje za prosperitet svoje zemlje", uvjeren je Boyle.

BiH i nastavak ropstva

Slično misli i Smajić.

"Građani će trpjeti Dayton, ovakve političke lidere i stanje u zemlji sve dok se ne probude i dok sve one koji su ih tlačili skoro dvadeset godina ne istjeraju na ulice. Dok glavne krivce ne pošalju u pokradene fabrike da rade bez plate, one koji su najviše ukrali rasporede po zatvorima, a one prekobrojne da gledaju pored kontejnera kako čekaju da se ubaci i pokoja korica kruha. Svaki drugi scenarij je nastavak ropstva", zaključio je Smajić.

Milošević htio ''crkvu prebaciti preko Vrbasa''

Brojne su 'pikanterije' ostale sa tog skoro dvadesetodnevnog političkog 'druženja' u Americi prilikom nastanka Daytona. Svojevremeno je bivši bh. premijer Haris Silajdžić ispričao kako je, nakon upozorenja da bi jedan važan izvor vode u Sarajevu trebao pripasti Republici Srpskoj, intervenirao kod Miloševića. Srpski lider je u jednom trenutku džentlmenski stavio prst na kartu i pomjerio entitetsku liniju u korist Sarajeva i Federacije BiH.

U jednom drugom slučaju, kako su novinarima ispričale diplomate, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zatražio je od Miloševića da Podmilačje kod Jajca bude u sastavu FBiH, jer je riječ o svetištu kojeg pohode katolici iz cijele srednje Bosne, te Hercegovine. Nakon što se prethodno našalio da će 'prebaciti crkvu preko Vrbasa', Milošević je Podmilačje dao FBiH.

Koljević pao u nesvjest, Zubak dao ostavku

Prof. dr. Ivo Komšić je i u svojim dnevničkim zapisima sa pregovora u Daytonu iz decembra 1995. godine opisivao kako se u Daytonu odvijala prava drama. Tako je u jednom trenutku bivši potpredsjednik RS-a Nikola Koljević pao u nesvijest, a bivši predsjednik FBiH Krešimir Zubak podnio ostavku.

Zanimljivo je kako su Silajdžić i Milošević pregovarali oko Goražda i Ustikoline, koji su, na kraju, pripali FBiH. Silajdžić je, piše Komšić, insistirao na Ustikolini računajući na 20 kilometara toka Drine.

Na kraju ga je Milošević pitao:

"Harise, bre, šta si zapeo toliko za tu Ustikolinu, pa to je selendra u kojoj nema ništa".

Silajdžić je, svjedoči Komšić, kazao kako tamo postoji najstarija džamija u BiH.

"Ma nema, bre, džamije, jer su je oni naši razbojnici porušili", odgovorio je Milošević.

Silajdžić je uzvratio kako 'ima tlo na kojem je džamija bila'.

"To je za nas, muslimane, sveto tlo na kojem ćemo ponovo podići džamiju", odlučno je rekao Siladjžić.

Borili smo se za državu

Na kraju je FBiH dobila i Ustikolinu i Goražde, ali ne i koridor za potonji grad.

Komšić je, također, naveo da je iz onog što su govorili hrvatski predstavnici stekao utisak da oni nisu željeli BiH.

"To je ona njihova početna ideja nakon Washingtonskog sporazuma da se Federacijom podijeli BiH. Protiv su toga da BiH ima bilo kakvu funkciju kroz koju ona može funkcionirati kao država", napisao je Komšić.

Prisjeća se da je Haris Silajdžić, također, oštro reagirao na pokušaje hrvatske i srpske delegacije da se lansira teza o 'uniji dva entiteta' u BiH.

"Rekao je da se muslimani nisu uzalud borili tri godine i da neće odustati od BiH kao države", naveo je Komšić.

Također, otkrio je kako je Milošević tokom razgovora otvoreno priznao da se sa Tuđmanom 'davno dogovorio' da Posavina bude dio Republike Srpske, na što niko nije reagirao.

(Anadolija/av)