Govoreći za AA u povodu 21. novembra i 18. godišnjice parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni Hercegovini, Mesić je naglasio da ''Bosna i Hercegovina nije u dobroj situaciji''.

''Daytonski sporazum je zaustavio rat, i to je njegova pozitivna strana. Međutim, Daytonski sporazum nije uspostavio državne mehanizme na centralnoj razini da ta država može funkcionirati, da bude funkcionalna država. Tako da je Daytonski sporazum ustvari stvorio invalidnu državu pa se pojedini entiteti mogu sigurno vladati kao država u državi, što sigurno nije bila namjera autora Daytonskog sporazuma. Kako iz toga izaći, to je sada drugo pitanje. Ili predstavnici u bh. parlamentu i vladi, predstavnici tri konstitutivna, moraju naći rješenje da stvore funkcionalne mehanizme države, ili se treba sazvati novi Dayton pa da se međunarodna država umiješa i pomogne, odnosno da se BiH osposobi za ulazak u EU'', izjavio je Mesić u razgovoru za Anadolu Agency.

On je naglasio da međunarodna zajednica "mora eliminirati iz politike sve one elemente koji ne priznaju BiH ili djelatno rade da potkopaju BiH". Nefunkcioniranje države, rekao je, dovodi do jačanja nacionalizama, a nacionalizmi opet teže nekim svojim drugim ciljevima.

"To nije dobro za BiH. Ako neko vodi politiku da razbije BiH, da se priključi nekoj susjednoj državi, to sigurno ne osnažuje BiH. Upravo te elemente međunarodna zajednica bi morala eliminirati iz politike. Svi oni koji ne priznaju BiH ili djelatno rade da potkopaju BiH moraju biti eliminirani iz politike. Treba se boriti za izmjene u centralnom dijelu institucija Bosne i Hercegovine, da BiH postane u pravom smislu pravno dobro organizirana država, a onda koliko će biti kantona, naravno, višenacionalnih, to je pitanje koje se mora rješavati. Ali, prije svega, BiH mora dobiti funkcionirajuću državu. I da oni koji još misle da se može dijelove Bosne odcijepiti, da ih se eliminira iz politike", kazao je Mesić.

Komentirajući pokušaje da se na 22. godišnjicu njene uspostave (18. novembra) reafirmira ideja tzv. Herceg-Bosne iza koje su ostali užasi smrti, logora, zlostavljanja i uništavanja sela i gradova, što je konstatirano i ovogodišnjom presudom protiv Jadranka Prlića i ostalih u Haškom tribunalu, Mesić je naglasio da "ko god kaže da je stvaranje hrvatske republike Herceg-Bosne učvršćivalo BiH, odnosno branilo BiH, taj ili ne zna što se tamo događalo ili se jednostavno služi neistinom".

"Stvaranje Herceg-Bosne je dovelo do sukoba Bošnjaka i  Hrvata kada su morali biti jedinstveni u odbrani BiH. Sada insistiranje ponovno na oživljavanju mrtvaca, to nikome nije u interesu. Ako je utopljenik tri dana u vodi, davati mu umjetno disanje, usta na usta, ne pomaže. Prema tome, to je izgubljena politika", govorio je Mesić.

Prvo presuda MSP, pa onda pomirenje

Mesić je rekao da je protiv međusobnog povlačenja tužbi za genocid između Srbije i Hrvatske. Glavna usmena rasprava pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, po tužbi Hrvatske i protutužbi Srbije za genocid u Hrvatskoj, zakazana je za 3. mart 2014. godine

''Najbolja poruka koja će relaksirati odnose jeste pravomoćna presuda Međunarodnog suda pravde. Ne treba povlačiti tužbe. Treba to presudom riješiti, a poslije se može o svemu razgovarati. Prije svega je sada potrebno dobiti presudu, a onda se miriti'', rekao je Mesić.

(Anadolija/av)