Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji potvrdila je srbijanskim medijima da ju je Hrvatska pozvala kao svjedoka u sudskom sporu sa Srbijom po uzajamnim tužbama za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu (ICJ) istaknuvši da se osobno zauzima za povlačenje tužbi.

Biserko za Hinu u srijedu nije htjela detaljnije komentirati poziv Zagreba niti svoju eventualnu odluku hoće li svjedočiti pred ICJ ukoliko dođe do sudskog procesa, rekavši da ne želi skretati medijsku i političku pozornost, ali je istaknula da se osobno zauzima za uzajamno povlačenje tužbi dviju država.

 Prema navodima beogradskih medija, koji se pozivaju na izjavu Biserko beogradskom tjedniku "Vreme" u broju koji izlazi u četvrtak, Biserko je rekla kako ne vidi ništa sporno u pozivu Zagreba da bude svjedok.

"Hrvatska me je pozvala da budem svjedok u eventualnom sudskom procesu koji bi ova zemlja mogla voditi protiv Srbije za genocid. I u tome ne vidim ništa sporno", rekla je Biserko za novi broj tjednika "Vreme".

U beogradskom tisku već se prije nekoliko dana pojavila vijest da će Sonja Biserko biti jedan od tri svjedoka koje će pozvati hrvatski pravni tim, ali ona tu vijest tad nije htjela ni potvrditi niti demantirati.

Prema njenom tumačenju, sporan je odnos države prema većini onih građana koji su tijekom prethodnih godina bili pozivani svjedočiti u postupcima protiv srbijanskih dužnosnika pred bilo kojim međunarodnim sudom.

Biserko je uvjerena da je njezino ime u javnost pustio upravo neko iz državnog vrha Srbije.

"Budući da su obje strane u sporu - Srbija i Hrvatska - dostavile sudu listu svojih svjedoka, vjerujem da je informaciju pustio državni vrh. Naime, vidjevši moje ime na popisu svjedoka, netko iz srpskog pravnog tima je vijest proslijedio vrhu države, a oni medijima", protumačila je Sonja Biserko pojavljivanje njezina imena u srbijanskim medijima.

"Pojavljivanje mog imena u kontekstu svjedoka hrvatske strane u tužbi za genocid protiv Srbije očito je sračunat potez s ciljem da se izložim novim pritiscima, šikaniranju, da me se zastraši", rekla je Biserko.

Podsjetivši da je već puno puta ranije bila izložena sličnim pritiscima u javnosti, rekla je i da se ne osjeća ugodno, posebice jer se njen pristanak da svjedoči "tretira kao izdaja".

"Po mom mišljenju, povlačenje tužbi bio bi znak sazrijevanja naših političara i društava, korak ka uspostavljanju ozbiljne regionalne suradnje. Jer, ovako se još uvijek gledamo preko nišana", rekla je Sonja Biserko, podsjetivši da je Hrvatska kao uvjet za povlačenje tužbe protiv Srbiji postavila tri zahtjeva: rješavanje pitanja nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina i definiranje granice na Dunavu.

Hrvatska ministrica Vesna Pusić ustvrdila je u intervjuu beogradskim "Večernjim novostima" krajem oktobra da je, što se Hrvatske tiče, pretpostavka da se uopće počne razmišljati o razgovorima o povlačenju tužbi rješavanje pitanja nestalih osoba, povrata umjetnina i suđenja za ratne zločine" pri čemu su, kako je rekla, nestali "presudni", a "sve ostalo, što se tiče naših međusobnih odnosa, u stanju smo prebroditi".

Rasprava po međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije pred ICJ-em zakazana je za 3. marta iduće godine, a prema procjenama vođe srbijanskog pravnog tima Saše Obradovića usmena rasprava će trajati najvjerojatnije tridesetak dana. Obje strane su najavile brojne svjedoke i na tisuće stranica materijala. Kako je u subotu za "Večernje novosti" ustvrdio Obradović, ishod procesa može biti presuda u korist jedne ili druge strane, odluka da su i Srbija i Hrvatska počinile genocid ili da genocida nije bilo, a Obradović ne isključuje ni mogućnost izvansudskog dogovora o čemu trebaju odlučiti vlade.

Konačnu presudu ne treba očekivati prije kraja 2014. ili početka 2015. godine.

Po njegovim riječima, s hrvatskom stranom je dogovoreno da se o dokazima ne govori u javnosti da se ne bi dodatno stvarala napetost. Obradović je također ustvrdio kako dvije strane nemaju pravo tri mjeseca pred početak suđenja objavljivati imena svjedoka jer bi to ugrozilo njihovu sigurnost.

 (Fena)