Iz Kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (RS) danas je ocijenjeno da to što taj bh. entitet, kao republički praznik obilježava 21. novembar, kao dan kada je 1995. godine u Dejtonu u Sjedinjenim Američkim Državama, parafiran Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih 12 aneksa, pokazuje značaj tog datuma.
Time se, kako se navodi, iskazuje i opredjeljenje za poštivanje Dejtonskog sporazuma, kao međunarodnog ugovora kojim je, ne samo završen rat u BiH već i određeno postojanje i sistem funkcioniranja BiH kao složene države.
Novinarima je proslijeđen i opširan dokument naslovljen kao "Dejtonska struktura BiH i pravni položaj RS-a”.
U zaključku tog dokumenta se navodi da “tragični sukob u regionu, kako rat u BiH karakteriše Dejtonski sporazum, ima različite poglede od naroda u BiH”.
- Za Bošnjake je to bila agresija Srbije (tada SRJ), ponekad se spomene i Hrvatska, na "međunarodno priznatu državu Republiku BiH“. Za Srbe je to bio građanski rat u kome su ratovali svi narodi protiv svih, uz međunacionalni rat Bošnjaka u zapadnoj Krajini. Kod Hrvata i nema nekog decidiranog izjašnjavanja, mada se ponekad priklanjaju verziji o agresiji, ali samo od rane Srbije - stoji u dokumentu.
Odsustvo zajedničkog pogleda na prošlost i nije toliko problematično, jer ga, kako se konstatira, nikada neće ni biti.
-Mnogo puta je ukazano da je Bosna i Hercegovina neuspješna država. Nepostojanje većinske identifikacije sa sadašnjom Bosnom i Hercegovinom, u osnovi ima neriješene međunacionalne sukobe ispoljene u građanskom ratu. Neće ih ni riješiti, jer ne postoji neophodan kvantum istovjetnih pogleda na zajedničku budućnost, što dovodi do općeg nezadovoljstva i stagnacije - stoji u dokumentu.
Čak i ono što je, kako se dodaje, doskora bilo nesporno - evropske integracije, “blijedi i ustupa mjesto evroskepticizmu”.
-Razloga je više - od dugotrajnosti puta ka punopravnom članstvu s neizvjesnom završnicom, do teškoća same Evropske unije i njenih članica. U takvoj situaciji, Evropska unija sve više pokazuje nemogućnost, pa i nespremnost na dalje širenje, do daljnjeg, postavljajući sve brojnije i nove uslove, koji se kod potencijalnih kandidata, prepoznaju kao prepreke. Primjer je presuda u predmetu "Sejdić-Finci“ koja je nepotrebno i besmisleno postavljena kao uslov za "kredibilnu aplikaciju za status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji - zaključuje se u dokumentru koji je medijima proslijeđen iz Kabineta entitetskog predsjednika.
(Fena/av)