Izvor: Večernji list
Pretragom kuće predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića otkrivena je prostorija koje nema u nacrtima. Tajni je prostor ispod nivoa kuće, a do njega vode ventilacijski otvori.
Kada su zavirili u skrivene odaje, policajci su otkrili da su u njima smještene umjetničke slike te da je riječ o pravoj privatnoj galeriji. Vidošević je navodno pokušao objasniti da je taj prostor u tajnom statusu kako bi se umjetnine zaštitile od potencijalnih lopova. Vidoševićeve je “dvore” gradila Ingra, a tajni prostor Ingra gradnja. Građevinari kažu da su ovakvi tajni bunkeri uobičajeni u vilama u podsljemenskoj zoni te da su oni nastajali kada su se velebne građevine ukopavale u zemlju. Ako bi neko nešto i pitao, reklo bi se da je zbog statike trebalo malo više zakopati u brijeg.
Češljanje revizije
No od zatajenog prostora zanimljivije su umjetnine koje su u njemu pronađene. Zasad nema naznake da bi se otvarala posebna istraga o porijeKlu umjetnina, no istražitelji pomno proučavaju izvještaj Državne revizije za 2010. godinu u kojemu se govori o nizu nepravilnosti u upravljanju HGK.
 |
Revizija je upozorila i da su prethodnih godina pojedina umjetnička djela bila evidentirana po nerealnim vrijednostima. Konkretno je spomenuta “Pletilja” Frane Kršinića koja je evidentirana s vrijednošću 0,45 kuna te "Krizantema" Ljube Babića vrijedna 8,62 kune |
– Utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, upravljanje imovinom, prihode i rashode – upozorila je revizija. Još je bilo navedeno da planirani i ostvareni prihodi nisu raspoređeni prema programima, projektima i aktivnostima za koje su sredstva namijenjena niti su o tome osigurani podaci u poslovnim knjigama. U istome izvještaju Državna revizija navodi i zaljubljenost HGK u umjetnine. Tako se kaže da je u okviru vrijednosti imovine koncem 2010. iskazana vrijednost 790 slika u iznosu nešto većem od 12 miliona kuna.
– U razdoblju od 2005. do 2009. Komora je kupila 330 slika (prosječno 66 godišnje) iako je već raspolagala velikim brojem umjetničkih slika (koncem 2004. imala je ukupno 460 umjetničkih slika čija je vrijednost evidentirana u poslovnim knjigama u iznosu 4,8 miliona kuna) – ističe se u izvještaju Državne revizije.
Revizija je spomenula da su slike kupovane od privatnih kolekcionara te upozorila da nije bilo ekonomski opravdano nabavljati toliko slika.
Za najam 4,5 miliona
Revizija je upozorila i da su prethodnih godina pojedina umjetnička djela bila evidentirana po nerealnim vrijednostima. Konkretno je spomenuta “Pletilja” Frane Kršinića koja je evidentirana s vrijednošću 0,45 kuna te "Krizantema" Ljube Babića vrijedna 8,62 kune. Baveći se imovinom HGK kao neprofitne organizacije i njenom vrijednošću koja se iskazivala, revizori su također upozorili na Statut HGK prema kojemu predsjednik Komore može odlučivati o kupnji, rashodovanju i prodaji pokretne imovine Komore bez ikakvih ograničenja. Revizija je predložila da se utvrdi vrijednost do koje bi Vidošević mogao sam odlučivati.
U Komori se nije čudno raspolagalo samo pokretninama nego i nekretninama. Tako je HGK na 11 mjeseci u Moskvi unajmio poslovni prostor u kojem je bilo dvoje zaposlenika, a to je plaćeno 4,5 miliona kuna.