Rad u kancelariji nije baš toliko lagan kao što većina ljudi misli. Pored bolnih leđa od sjedenja i stresa tu su još mnogi faktori koji loše utiču na naše zdravlje. Ako ste kancelarijski radnik, ovo je tekst za vas.

Kada se spoji stres sa dugim radnim vremenom provednim za računarom u maloj kancelariji dolazi do preopterećenja koje se manifestuje nezainteresovanošću za posao, umorom i cinizmom, veoma slično simptomima depresije. Razlika je u tome što vam onog trenutka kad se odmorite od posla automatski biva bolje.

Sa preopterećenjem na poslu izborite se tako da otkrijete tačno šta vas izbacuje iz takta i koji je epicentar stresa. Pokušajte razgovarati sa svojim šefom, bez dizanja tenzije, vodite, ako je to moguće konstruktivan i smiren razgovor. Nađite rješenje koje će podrazumijevati promjenu radnog mjesta ili neke dodatne obuke koje će vam posao olakšati.

Drugi zdravstveni problem koji je vjerovatno i najčešći kod onih koji sjede po osam sati jeste veoma loše držanje tijela. Stručnjaci savjetuju da za bolje držanje visinu stolice namjestite tako da kad oba stopala spustite na pod, koljena budu u ravni sa kukovima. Isto tako preporučuje se da leđima uvijek budete naslonjeni na naslon stolice i da povremeno istežete mišiće vrata gledajući u plafon. Ako vam stolica ima poseban naslon za glavu namjestite ga da je okrenut malo prema plafonu.

Na neko vidno mjesto u kancelariji postavite papirić sa podsjetnikom koji će vas upozoravati da uspravno sjedite.

Činjenca je da je kancelarija nezdrava okolina za rad iz razloga što se na poslu rijetko ko hrani zdravo. U većini slučajeva grickamo slatkiše ili peciva iz obližnjih pekara, jer ko još ima vremena da razmišlja o zdravoj užini?

Ono što će pomoći jeste da kancelariju očistite od svih nezdravih grickalica i slatkiša i da nemate zalihe. Ujutro prije posla kupite orašaste plodove, voće i vodu i neka vam to budu zdravi obroci.

I, na kraju smo došli do dugotrajnog sjedenja. Tek u poslednjih nekoliko godina, stručnjaci su počeli otkrivati loše strane dugotrajnog sjedenja. Jedno istraživanje sprovedeno 2010. godine koje je pratilo više od 120 hiljada ljudi koji su sjedeći provodili najmanje šest sati otkrilo je da su ti ljudi pod većim rizikom od smrtnih bolesti povezanih sa gojaznošću u poređenju sa onima koji su sjedili tri sata i manje. Jedno od objašnjenja za ovakve rezultate jeste da je enzim koji je povezan sa probavom hrane manje aktivan tokom dužih perioda sjedenja.

Ljekari kažu da bi sa stolice trebalo da ustajete svakih 15-ak minuta, malko se protegnete, dotaknete nožne prste, uvrnete kičmu nekoliko puta, prošetate ako je to moguće.

Stručnjaci kažu da pored svega navedenog dugo sjedenje može da poremeti bološki sat jer je našem organizmu potrebna sunčeva svijetlost da bismo normalno funkcionisali. Biološki sat utiče na sve funkcije od metabolizma do spavanja. Ako radite u kancelariji bez prozora, obavezno izađite napolje za vrijeme pauze, imaćete više energije i bolje ćete spavati.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)