Foto: Anadolija

Robert J. Donia, ugledni američki historičar i dobar poznavalac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je studentima Fakulteta političkih nauka u Sarajevu održao predavanje na temu "Koncepcija i stvaranje Republike Srpske", poručivši kako je bosanskohercegovački entitet Republika Srpska stvaran na krvi i zločinima nesrba, na strateški način i u nekoliko faza, javlja Anadolu Agency (AA).

“Evolucija RS-a je priča o velikoj nacionalnoj zaluđenosti, pretjeranim ambicijama i jednoj moralnoj kapitulaciji u historiji. RS je zasigurno stvoren na račun previše krvi i žrtava”, rekao je Donia.

Smatra da se ideja o stvaranju RS-a pojavila među čelnicima Srpske demokratske stranke (SDS) na prvim izborima nakon pada komunizma.

“Entitet RS su osmislili funkcioneri SDS-a na prvim izborima nakon čega se krenulo u realizaciju i mobilizaciju svih raspoloživih snaga bosanskih Srba, ali i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Cilj je bio odvojiti bosanske Srbe od ostalih naroda i građana u BiH i formirati nacionalnu zajednicu Srba odnosno etnički čistih srpskih općina”, kazao je on.

Ocijenio  je da postoje četiri ključne faze u nastajanju RS-a jer je to bio sistemski plan i strategija rukovodstva SDS-a.

“Te četiri faze stvaranja RS-a su 'jugoslavenska faza', koja počinje od početka 90-tih do oktobra 1991. godine, pa 'općinska faza', koja traje od maja 1992. godine, 'strateška faza' od maja 1995., te  zadnja, konačna konsolidacija RS-a. Predviđeno je bilo da se za ostvarenje ciljeva mogu koristiti sve moguće metode, pa i nasilje i činjenje zločina”, smatra Donia.

Istakao je da su ideolog Dobrica Ćosić i bivši čelnik SR Jugoslavije Slobodan Milošević preko funkcionera bosanskih Srba ostvarivali svoje ciljeve u BiH koji su podrazumijevali odvajanje dijela teritorija te države.

“Ćosić i Milošević su bili glavni igrači. Imali su svoje ljude kao što su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić, preko kojih su oblikovali svoju politiku u BiH. Uvjerili su bosanske Srbe da trebaju ostati u svojoj nacionalnoj zajednici. SDS je u svojoj ideologiji imao ideju o monoetničkoj državnoj zajednici. Karadžić je već početkom 90-tih ubijedio bosanske Srbe da su mjesta gdje oni žive u BiH zanemarena i da je komunizam pomogao hrvatskim i muslimanskim krajevima da se razviju, i to sa zajedničkim novcem”, rekao je eminentni profesor.

Mišljenja je da su vlasti bosanskih Srba, odnosno uprava SDS-a, spremili secesiju ako BiH odluči da BiH krene putem nezavisnosti.

Nakon pobjede na prvim demokratskim izborima, SDS je već tada planirao da bosanske Srbe odvoji o Bošnjaka.

''A i secesija srpskih općina je bila u planu ako bi BiH zatražila nezavisnost. Milošević i Karadžić su bili u stalnom kontaktu kako bi militarizirali bosanske Srbe i spremili se za sukobe. Sjetit ćete se poslije kako je i sam Karadžić zaprijetio muslimanima da će nestati ako BiH stekne nezavisnost”, istakao je Donia.

Vjeruje da je prekretnica bio Memorandum o nezavisnosti koji su usvojili bosanski i hrvatski zastupnici.

“Tada su bosanski Srbi vidjeli da će BiH postati nezavisna. Rukovodstvo SDS-a je već tada krenulo u realizaciju stvaranja države bosanskih Srba. Željeli su RS sa Ustavom, kao simbolom države. Stvaranje monoetničkih srpskih općina je bio dio tog plana. Eliminacija nesrba je predstavljala dio plana SDS-a kako bi se uspostavila monoetnička zajednica bosanskih Srba. JNA je direktno pomagala bosanskim Srbima u ratu u BiH. Strategija je bila da se osvajaju općine, jedna po jedna, i tom prilikom su počinjeni najstrašniji zločini nad nesrbima”, rekao je profesor.

Tvrdi da je ključni moment bio u etničkoj teritorijalizaciji koju su pokrenuli bosanski Srbi, kako je istakao, kako bi uobličili RS.

“Ključno je bilo da se osvoji zemlja nesrba, pa čak i nasiljem i zločinima. Strateški se ušlo u selekciju općina, posebno u sjevernoj i istočnoj Bosni. Čak i u općinama gdje su Bošnjaci nekada činili većinu stvarale su se srpske općine jer je konačni cilj bio državno razgraničenje i fizičko razdvajanje naroda u BiH. Čak je kasnije opcija bila i razmjena teritorija, što je želio i sam Karadžić. On je vjerovao da se Srbi trebaju 'riješiti neprijatelja iz kuće', odnosno Hrvata i Bošnjaka. Srebrenica je bila posljednji zločina u tom smjeru”, istakao je Donia.

(Anadolija/av)