Izvor: Nezavisne.com
Iako su se tokom popisa u BiH građani učestalo žalili na postupke popisivača prilikom upisivanja etničke pripadnosti, vjeroispovijesti i jezika, ova pitanja su izostavljena u postpopisnoj anketi, koja počinje sutra.
Aktivisti projekta "Popismonitor", u sklopu kojeg su bilježeni prigovori popisanih stanovnika, podsjećaju da su se brojni građani žalili upravo na način kako su upisivana ova "škakljiva" pitanja, tako da ostaje nejasno zašto ona neće biti tretirana i tokom takozvanog kontrolnog popisa.
Lideri nekih političkih partija već su izašli sa podacima koliko je kojih stanovnika po etničkoj pripadnosti. Sam pristup, prema kojem tokom ove ankete neće biti tih pitanja, govori na koji način se popis sprovodio, te da se nije išlo na to da se dobiju pravi pokazatelji, kritikuje Dalio Sijah, član tima "Popismonitora" |
"Lideri nekih političkih partija već su izašli sa podacima koliko je kojih stanovnika po etničkoj pripadnosti. Sam pristup, prema kojem tokom ove ankete neće biti tih pitanja, govori na koji način se popis sprovodio, te da se nije išlo na to da se dobiju pravi pokazatelji", kritikuje Dalio Sijah, član tima "Popismonitora".
Istovremeno, i bečki "Wiener Zeitung", osvrćući se na popis u BiH, u svom tekstu izvještava da je u BiH etnička pripadnost iznad svega.
"Međutim, ono što je trebalo omogućiti planiranje pomoću realnih brojki, poput onih o infrastrukturi, postalo je neka vrsta izborne kampanje tri naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata. Dok su političari pozivali narod da se etnički deklariše, nevladine organizacije su građane pozvale da se popišu kao Bosanci i Hercegovci", piše "Wiener Zeitung".
Sa druge strane, iz statističkih službi kažu da će upitnici za ovu anketu, koja traje od 2. do 10. novembra, biti slični onim u popisu, ali ipak znatno kraći, pošto neće obuhvatati sva pitanja koja su vam već postavljena od 1. do 15. oktobra.
"Svrha postpopisne ankete je da se dobiju mjere kvaliteta popisa stanovništva, koje će svjedočiti o upotrebnoj vrijednosti popisnih rezultata u budućnosti", naglašavaju naši sagovornici iz statističkih institucija.
Darko Marinković, koordinator Radne grupe za postpopisnu anketu Republičkog zavoda za statistiku RS, ističe da su građani tokom ove ankete takođe dužni da daju podatke kontrolorima.
"Zakonska regulativa koja je vrijedila za popis vrijediće i za ovu anketu. Postpopisna anketa zapravo je sastavni dio popisa", naglasio je Marinković.
Prema njegovim riječima, nije cilj ispravljanje niti dopunjavanje podataka iz popisa, što znači da korekcija više nema.
Oglasila se i Gradska popisna komisija Prijedor, koja je pozvala sugrađane da pruže punu saradnju kontrolorima i gradskim instruktorima s ciljem uspješnog sprovođenja kontrolnog popisa, odnosno postpopisne ankete.
U postpopisnu anketu neće biti uključene sve opštine u BiH, već njih ukupno 107, s tim što će iz tih lokalnih zajednica biti izabran manji broj popisnih krugova za kontrolu. Očekuje se da će na taj način u uzorak biti izabrano oko 16.000 domaćinstava, odnosno 50.000 osoba |
Komisija je saopštila da će u četiri popisna kruga na području Prijedora biti sproveden kontrolni popis stanovništva, domaćinstava i stanova.
"Riječ je o dijelovima naseljenih mjesta Prijedor, Kozarac, Lamovita i Ljubija", navodi se u saopštenju.
Dakle, u postpopisnu anketu neće biti uključene sve opštine u BiH, već njih ukupno 107, s tim što će iz tih lokalnih zajednica biti izabran manji broj popisnih krugova za kontrolu. Očekuje se da će na taj način u uzorak biti izabrano oko 16.000 domaćinstava, odnosno 50.000 osoba.
Treba reći da su nadležni ranije najavili da bi prvi, preliminarni rezultati popisa trebalo da budu poznati tek u januaru, ali su se u pojedinim medijima već pojavile spekulacije, prema kojima je u ovoj državi 54 odsto Bošnjaka, 32,5 Srba, a 11,5 procenata Hrvata.
Istovremeno, pisano je i da nepotpuni podaci pokazuju da je u nekim gradovima u RS inženjering, prije svega od strane Bošnjaka, "naduvao" broj stanovnika, pišu Nezavisne novine. Takođe, mnoge je iznenadio i podatak prema kojem, navodno, u Banjaluci živi oko 199.990 osoba.
Sav popisni materijal iz popisnih komisija lokalne samouprave dostavljen je u centralno obradno mjesto u Istočnom Sarajevu, kako je i planirano, potvrđeno je juče iz Agencije za statistiku BiH (BHAS).
"Priprema centralnog mjesta za unos i obradu odvija se po planu. Skladišni prostor je na vrijeme uređen, sav popisni materijal s terena je na vrijeme dostavljen, evidentiran i arhiviran, tako da su popisnice spremne za unos podataka", kažu u BHAS, dodajući da je zaprimljeno gotovo 100 tona popisnog materijala.