Piše: Mirna DUHAČEK

Popis stanovništva i domaćinstava u BiH završen je prije pola mjeseca. Iz Agencije za statistiku kažu – uspješno, mada su cijeli popis pratile brojne neregularnosti – od nepostojanja Centra za skladištenje popisnog materijala, do svojevolje popisivača/ica koji su sebi za pravo uzeli tumačiti pravila popisa.

Međutim, možda i najveći problem je činjenica da, od tolikog broja pitanja u dvije popisnice, a koja su postavljena državljanima ove zemlje, rezultati neće pokazati neke od najvažnijih podataka, kao što su, naprimjer, stvarna socijalna slika stanovništva BiH ili, pak, gdje su građani BiH proveli svoje izbjeglištvo tokom posljednjeg rata.

Politizacija popisa je njegov najveći propust. Dakle, etnonacionalno i konfesionalno izjašnjavanje je trebalo biti ignorirano, da bi cijeli posao popisa bio vraćen u sferu struke. Ovako, potrošen je ogroman novac za buduće politikantske bodove i konflikte

Upitnici kao da su sastavljani oko tri 'najvažnija' pitanja – etničke i vjerske pripadnosti te maternjeg jezika – stoga ne treba čuditi što nijedno od pitanja u popisnicama nije zahtijevalo odgovor - od koliko novaca jedno domaćinstvo mjesečno preživljava, ali jeste tražilo posve nejasan i nebulozan podatak - gdje je majka bila prijavljena u vrijeme kada se popisani/a rodio/la?

O svemu tome i o pitanjima koja su morala biti postavljena na popisu – a nisu – te o onim koja su komotno mogla biti preskočena  – a potrošen je dio upitnika za njih – razgovarali smo s profesorom Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Dr. Asimom Mujkićem.

Prof  Mujkić smatra da se na osnovu popisnog upitnika ne može steći podrobnija slika stanovništva BiH, predodžba društvenog kapitala, pa čak ni neki gotovo banalni, ali zanimljivi podaci, poput broja mobitela, automobila, itd. za koje je ovo bila jedinstvena prilika da ih dobijemo.

- Politizacija popisa je njegov najveći propust. Dakle, etnonacionalno i konfesionalno izjašnjavanje je trebalo biti ignorirano, da bi cijeli posao popisa bio vraćen u sferu struke. Ovako, potrošen je ogroman novac za buduće politikantske bodove i konflikte taman kad je priča o ugroženosti naroda počela polako da blijedi, da biva sve više neuvjerljiva. Sad smo dali političkim elitama materijala za pet šest narednih izbora, što općih, što lokalnih – smatra prof. Asim Mujkić.

Da sve bude još gore, vrli metodolozi Agencije za statistiku BiH, koji su pravili ove upitnike, na jedan te isti odgovor 'potrošili' su dva pitanja. Tako se na pitanja 13. i 16. dobijaju isti odgovori: prvo vas pitaju za mjesto u kojem ste živjeli u vrijeme popisa 1991., a zatim, ako ste bili raseljeni  nakon 30. aprila 1991. (ali isključivo u BiH, naše metodologe uopće ne zanima ako ste bili u izbjeglištvu u inostranstvu i gdje u inostranstvu!?) postavljeno vam je pitanje odakle ste raseljeni (dakle dajete identičan odgovor kao na pitanje br. 13), a ne GDJE ste raseljeni, što bi bilo logično.

Popis diskriminisao autistično dijete Osim problematičnih upitnika, mnogo problema prouzrokovali su sami popisivači/ce, koji su odlučili zakon uzeti u svoje ruke, te svojevoljno tumačiti upitnike, te pravila koga trebaju, a koga ne trebaju popisati. Tako je u Tuzli zabilježen slučaj djevojčice koja se školuje u specijalnom zavodu, jer je dijete s autizmom, a koju je popisivač svrstao u kategoriju 'Ne školuje se'.  Ovaj slučaj, osim što je pokazao da je ekspresna obuka popisivača bila puna rupa, još je jednom ilustrirao manjkavosti popisnica, jer je upitnik diskriminirao svu djecu i ljude s posebnim potrebama, ne priznavši ih kao takve. - Popisivači nisu neki nepristrasni pojedinci, već djeca našeg sistema i dijele sve predrasude koje dominiraju u našem društvu. Autistična djeca su samo jedna od mnogih nevidljivih društvenih grupacija za koje naprosto nemamo dovoljno senzibiliteta da ih primijetimo, da ih priznamo, da se uistinu posvetimo njihovom problemu. Takve stvari su u našoj percepciji duboko privatna stvar i muka roditelja koji imaju takvo dijete i društvo nema ništa s tim - rekao je Asim Mujkić.

To znači da ovaj popis stanovništva u BiH neće dati podatke gdje su državljani koji su (bili) izbjeglice proveli svoje izbjeglištvo: 'Skupina pitanja o izbjeglištvu veoma su konfuzna i ne pružaju pravu sliku o problemu', kaže za DEPO portal prof. Mujkić.

Ali nije to jedini propust. Propusti kreću već sa prvim banalnim pitanjem: latinica ili ćirilica? Međutim, ovo pitanje ne služi da saznamo da li stanovnici ove zemlje znaju čitati i pisati oba pisma, što bi bilo i poželjno i potrebno saznanje, već samo za koje pismo se opredjeljuju tokom popisa. 

Tako, ako ste se izjasnili za ćirilicu, vaš popisivač/ica dužan vas je popisati na tom pismu. Međutim, ako popisivač ne zna ćirilicu, onda vam zakazuje novi termin za popis i šalje popisivača koji zna!? Dakle, osim što organizatori ovog istorijskog popisa u BiH, na koji će biti potrošena 'sitnica' od 46 miliona KM, nisu provjerili svoje kandidate za popisivače znaju li oba pisma, oni su propustili i stanovnike ove zemlje pitati znaju li oba pisma. Umjesto da nam to predstavlja podatak, nama je naprosto važan podatak za koje od pisama se pojedinac opredjeljuje tokom popisa!?

- U mojoj percepciji, nepoznavanje oba pisma je karakteristika nepismenosti. E sad, da li treba dopustiti da imamo nepismene popisivače u tom smislu, mislim da se odgovor sam nameće – smatra Mujkić.

Naravno, ni ovo nije kraj nebuloznim pitanjima: u popisnici su se našla i pitanja o tome da li je popisani/a radio/la tokom sedmice od 23. do 29. septembra 'makar sat vremena za novčanu naknadu'.

Prof. Mujkić kaže da je ovo pitanje 'naročito besmisleno'. Naime, osim što ovaj podatak ne pruža stvarnu sliku o ekonomskoj aktivnosti stanovništva, u ponuđenim odgovorima izostavljena je opcija 'honorarnog rada'. U društvu u kojem više nego značajan broj građana radi honorarno, pogotovo mladih, logično bi bilo da je ovo morala biti jedna od ponuđenih opcija.

Potpuno nelogična i neargumentovana pitanja odnosila su se na zaradu pojedinca, umjesto traženja konkretnih podataka o tome s koliko novčanih sredstava mjesečno preživljava jedno domaćinstvo. Tako nas je popis pitao sljedeće: Da li ste od 23. do 29. septembra radili 'makar sat vremena za novčanu naknadu'?! Možda autori popisa vjeruju da se od jednosatnog rada u toku sedmice može sasvim lijepo živjeti!

Ali logiku u ovom popisu očito ne treba tražiti, jer je izbjegnuto i pitanje, makar okvirnog, finansijskog stanja stanovnika BiH.

- Zašto je izbjegnuto? Pa, vjerovatno zato jer bi rezultati bili katastrofalni. Vidjeli bismo da se nalazimo poslije Albanije, dakle na začelju našeg kontinenta, što bi s druge strane zahtijevalo očitovanje političkih elita da polože račun zašto su nas doveli na tako niske grane. To je potpuno nepotreban podatak, pored tako zanimljivih podataka koliko koga ima i ko je gdje u većini, odnosno u manjini. To su problemi kojima se ovdje bavimo 22 godine, a najvjerovatnije da ćemo se njima baviti i u naredne 22 godine.  Kao i autizam, loše socijalno stanje je privatna stvar pojedinca i nema veze s opstojnošću ugroženog nacionalnog bića, te prema tome nije ni zanimljiv podatak naručiteljima popisa – rekao je za DEPO Portal Asim Mujkić.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)