Prošlosedmične riječi turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana izrečene na Kosovu izvučene su iz konteksta, on i ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu, kao i predsjednik Turske Abullah Gul, su državnici koji su pokazali prijateljstvo i liderstvo, izjavio je Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) u ponedjeljak..

"Znam da se u našoj regiji u cjelini oni osjećaju kao kod kuće i da pozivaju sve nas da se osjećamo kao kod kuće kada smo u Turskoj", rekao je Lagumdžija.

Turska je prijatelj svima

Govoreći pred hiljadama ljudi u kosovskom gradu Prizrenu, Erdogan je 23. oktobra rekao da je "Turska Kosovo, a Kosovo Turska" napominjući također kako su dvije nacije dijelile historiju i kulturu kroz dobro poznate zajedničke veze.

No, taj komentar je naljutio srbijansku vladu, prema kojoj su Erdoganove riječi "ozbiljno kršenje međunarodnog prava i miješanje u unutrašnje poslove Srbije". Srbija je upozorila da će ti komentari "naškoditi vezama Beograda i Ankare".

Turska je bila prva država koja je priznala nezavisnost Kosova kada se otcijepilo od Srbije 2008. godine. Do sada je više od 100 članica UN-a također priznalo Kosovo, ali Beograd još uvijek odbija to uraditi i nastavlja blokirati put Kosova u Ujedinjene nacije.

Lagumdžija je izjavio za AA da bilo koji komentar turskih lidera ne bi trebao biti shvaćen maliciozno u regiji u kojoj su Turci dokazani prijatelji. Upitan, da li on, kao Bosanac, osjeća negiranje ili subordinaciju jer je ministar Davutoglu rekao da je Turska jednako prijatelj svima, bez obzira na to što bi mnogi Bosanci očekivali da ih Turska favorizira zbog dubokih historijskih veza, Lagumdžija je odgovorio da to nije slučaj.

"Mislim da se niko od nas ne bi trebao boriti da bude na prvom mjestu. Turska je toliko velika zemlja da nije zainteresovana da ima bilo koga na prvom mjestu u poređenju sa drugima. Jer, Turska je zemlja koja definitivno nastoji imati pozitivan uticaj u regiji", rekao je Lagumdžija.

Ministar vanjskih poslova je rekao da bi sve zemlje u regiji "u najmanju ruku trebale biti zadovoljne što tako velika zemlja, politički, ekonomski, kulturno, društveno, tako velika nacija, nudi da se osjećamo kao kod kuće i što mi od njih tražimo da se osjećaju isto tako kada su s nama".

Predavanje na Columbiji: Bosanski status quo

U ponedjeljak je Lagumdžija održao predavanje na Univerzitetu Columbia o temi "Postdejtonska BiH". Prilikom predavanja izrazio je žaljenje što je Dejtonski mirovni sporazum doprinio dugom zadržavanju statusa quo u BiH.

Lagumdžija je rekao da, dok je Dejton bio "stopostotno pozitivan u smislu donošenja mira u BiH", dodao je da je to sporazum koji omogućava etnički ekskluzivitet, čak segregaciju i manjak "inkluzivnog i društva jednakih prava".

"BiH bi trebala biti društvo jednakih prava, a ne društvo koje promovira segregaciju", rekao je.

Lagumdžija smatra da je Dejtonski sporazum postao smetnja samom sebi.

"Nažalost, mi smo zapeli u određenim aspektima i zemlja ne postaje funkcionalnija niti njene institucije efikasnije", rekao je Lagumdžija i dodao da se BiH još uvijek "kreće u pravom smjeru", ponovivši kako je "Dejton jedna od prepreka za BiH da krene brže naprijed".

"Dejton istovremeno omogućava preduslove da se BiH počne kretati iz dejtonske ka briselskoj fazi", naglasio je Lagumdžija.

"Ono što je najvažnije za nas je da transformirajući našu zemlju, odmičemo od politike segregacije, isključivosti, politika netolerancije, vraćanja u prošlost i podjela, i da se krećemo ka politikama saradnje i društava jednakih prava umjesto društva segregacije u kojem ćemo svi mi Bosanci i Hercegovci biti dio građanskog društva BiH, ali nikad nećemo zaboraviti ko smo u smislu naših vjeroispovijesti i etničke pripadnosti. Ako to tako možemo postaviti: etnička struktura moderne BiH u kojoj smo svi ono što jesmo - muslimani, katolici, pravoslavci i jevreji - ali, istovremeno Bosanci i Hercegovci, građani moderne Evrope", rekao je Lagumdžija.

Upitan za komentar izjave izvjestiteljice Evropskog parlamenta za BiH Doris Pack koja je posebno njega optužila za rad protiv pronalaska rješenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdic-Finci, koje je dogovarano na sastanku političkih lidera iz BiH u Bruxellesu 1. oktobra, Lagumdžija je rekao da ga je obradovalo što ga "samo ona proziva i optužuje za to".

Bosancima i Hercegovcima se ne sviđa etnički podijeljena zemlja

Rekao je da se on i Pack ideološki razilaze, dodavši da je "Pack na desnoj", a on na "lijevoj strani političkog spektra".

"Doris Pack zagovara rješenje prema kojem Republika Srpska daje jednog člana Predsjedništva BiH, jedan dio Federacije BiH daje drugog i drugi dio Federacije daje trećeg. Ovo je očigledno etnički markirana teritorija. Jedna boja za Srbe, jedna za Hrvate, jedna za Bošnjake", objasnio je, pokazujući boje na mapi.

"Ako je Doris shvatila da sam ja ovo zaustavio - u pravu je. Mogu zamisliti da je ona tužna i da joj je žao što ja to nisam prihvatio," rekao je Lagumdžija.

Ministar vanjskih poslova BiH na kraju je kazao kako se Bosancima i Hercegovcima ne sviđa život u etnički izoliranim zajednicama i da oni to nisu zaslužili dodavši kako će se "do kraja boriti protiv podjele BiH na tri etničke teritorije".

(Anadolija/av)