KOLUMNA: Banjaluka i BICIKLIZAM!
Kolumnista BLIN MAGAZINA Tihomir Dakić bavi se trenutno najaktuelnijom temom u Banjaluci - BICIKLIZMOM! Posjećamo vas da su savjesni Banjalučani i prijatelji nedavno sahranili biciklizam u gradu na Vrbasu. Sahrana, međutim, simbolizuje početak nove borbe, a u novoj kolumni Dakić nas podsjeća na razvoj biciklizma u našem gradu - kako je sve planirano, a kakvu sliku danas, kako kažu veliki oci, 'evropski grad', šalje u svijet. Banjaluka je mogla da bude raj za bicikliste, ali nije. Zbog čega? Zbog koga?
Mnogi od vas će, gledajući naslov, upitati: 'A šta je to BICIKLIZAM?'.
Neki od vas će reći: 'A to je ono što oni voze bicikle u krug oko Parka Petar Kočić povodom Dana Grada, jednom u godini dana. Ono kada Gradonačenik kaže ponovo, po ko zna koji put da je Banjaluka evropski grad, dok vas već duže vrijeme boli vrat od blejanja u vatromete, trke, međunarodna dešavanja, skupe evropske koncerte itd, a vi se pitate od čega vas boli.
Nekolicina vas će da sa sjetom duže vrijeme gleda naslov, da uzdahne, klikne na veb stranicu nekog evropskog grada koji je po mjeri ljudi i gleda šta sve ima tamo za bicikliste. Potom će da pogleda svoj bicikl i onako sa strahom da niko ne gleda, obratiti mu se kao osobi: 'Ma doći će vrijeme kada ćemo ti i ja da se osjećamo u ovom gradu dobro'.
Pokušaću da dam odgovor vama koji se pitate šta je BICIKLIZAM, da pojasnim vama koji ste možda pogrešno shvatili i da suosjećam sa nekolicinom.
Kako je sve počelo?
Banja Luka, kraj 19. vijeka... Dolaze sa austrougarskom vojskom prvi bicikli u naš grad. Nakon nekoliko godina pojavljuje se i prvi bicikistički klub. Tokom dva rata i dvije decenije nakon njih bicikl se sve više koristi u gradu na Vrbasu do pojave automobila. Sve više ljudi biva ekonomski sposobno da kupi sebi automobil. Nakon zemljotresa Banja Luka se gradi i izgrađuje, planiraju se saobraćajnice, sve je više prostora za automobile, ali još uvijek dosta ljudi koristi bicikl sve do početka posljednjeg rata i tokom njega. A onda...
 |
| Mreža pješačkih i biciklističkih staza u BL preporučena od strane švedskih stručnjaka |
Kako je sve završilo?
Početak kraja je bio početkom sedamdesetih, nakon zemljotresa. Ovdje su bili i Šveđani koji su htjeli da pomognu oko planiranja i izgradnje tada porušene Banjaluke. Napravili su plan saobraćaja koji je ostao na kraju samo plan. Nakon sedamdesetih i osamdesetih ništa se nije mnogo mijenjalo po pitanju biciklističe infrastrukture. Devedesete nam ništa dobro nisu donijele, osim što je bicikl bio ponovo popularan. Danas, kada jedno od osnovnih prava građana, pravo na kretanje, biva ograničavano i zabranjivano, biciklizam doživljava svoje najteže trenutke. Sve kulminira postavljanjem znaka zabrane kretanja biciklistima na Šehitlucima/Banj Brdu, gdje smo uoči Dana grada pokopali BICIKLIZAM u „evropskom“ gradu na Vrbasu.
 |
| Postojeće biciklističke staze u Banjaluci |
BICIKLIZAM u Banjaluci – činjenice
Banjaluka ima oko 7,5 km biciklističkih staza, dok biciklističkih traka (dio kolovoza namijenjen za saobraćaj bicikala i bicikala s motorom, koja se proteže duž kolovoza i koja je obilježena uzdužnom linijom na kolovozu) nema uopšte. Postojeće biciklističe staze su većinom neupotrebljive, jer su loše, isprekidane i ne čine cijelinu, prepune parkiranih automobila i kontejnera. Što se tiče parkinga za bicikle, Banjaluka se može pohvaliti parkingom koji se nalazu u Parku Petar Kočić i koji služi takođe kao jedna od turističkih atrakcija u našem gradu, s obzirom da je jedinstven.
"Prvi planski dokument, urađen nakon zemljotresa u Banjaluci, a koji se bavio planiranjem saobraćaja u gradu je bila 'Banja Luka Planning Advice, United Nations Development Program' - Sveko Sviden, objavljen u više izvještaja počevši od 1971. godine. Ovaj dokumet je postavio osnove razvoja gradske ulične mreže. U ovom dokumetu je dat i plan pješačkih i biciklističkih staza.
Sljedeći dokument koji se između ostalog bavio i biciklističkim saobraćajem je Urbanistički plan Banjaluke iz 1975. godine. u kome je mreža biciklističkog saobraćaja bez većih izmjena preuzeta iz Planerskih savjeta Šveđana.
Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke iz 1993. godine je dao analizu postojećih i planiranih biciklističkih staza u gradu. Ovaj plan je ostao na nivou nacrta i nikada nije usvojen". (Citat iz „Studija biciklističkog saobraćaja za grad Banja Luku“, 2009)
Banjaluka je mogla da bude raj za bicikliste, ali nije. Zbog čega? Zbog koga?
Grad je renovirao biciklističku stazu u Budžaku koja je zakrčena automobilima. Sada se radi rekonstrukcija staze u Boriku, u dužini od 820 metara čiji radovi koštaju oko 240 000 KM. Takođe planira se i izgradnja parkinga za bicikle u iznosu od 10 000 KM i to je sve za ovu godinu što se tiče izgradnje biciklističke infrastukture. Kriza je i nema para. Tako kažu. Banjaluka se izgrađuje velikom brzinom. Administrativna služba Grada Banje Luke dozvoljava izgradnju zgrada bez dovoljnog broja parking mjesta za automobile i bez trotoara, pa se nesavjesni vozači automobila parkiraju gdje god stignu (trotoari, zelene površine, biciklističke staze, mostovi itd). 
Gradska Skupština je prije nekoliko godina usvojila odluku da će svaka nova ili renovirana ulica ili raskrsnica imati biciklističu stazu. (Jedan od primjera je ulica 'Olimpijskih pobjednika', koja je imala uslove za biciklističku stazu, koja nije napravljena). Jesam li slijep ili neko ovdje obećava, a ne ispunjava obećanja?
Pogledajte oko sebe!
Da li su ljudi, koji donose odluke po pitanju izgradnje ovog grada, svjesni šta sve treba da ima jedan moderan „evropski“ grad?
Šta Banjaluka gubi svakim danom sve više i više?
Šta nije, a šta jeste promocija BICIKLIZMA
| Šta nije? |
| Promocija BICIKLIZMA nije samo organizovanje međunarodnih trka jednom u godini dana kada se potroši oko 30 000 KM našeg novca (dosta za izgradnju 100 metara bicklističke staze), dok lokalni biciklistički klub BSK posuđuje bicikliste iz Srbije da se takmiče za naš grad. Banjaluka, koja ima mnogo mladih ljudi koji voze bicikle posuđuje vozače iz druge države? Veliki broj Banjalučana koji su trenirali u banjalučkom BSK-u i došli do seniora, danas su prepušteni na milost i nemilost biroa za zapošljavanje. Zašto je to tako? Promocija BICIKLIZMA nije ni postojanje biciklističkog saveza BiH, niti bicklistički savez RS (koji postoji samo na papiru). Promocija BICIKLIZMA nije veliki strah koji biciklisti imaju kada voze u saobraćaju, te bivaju pretučeni ako slučajno zatraže svoja prava, jer ih niko ne štiti. Promocija BICIKLIZMA nisu zabrane koji donosioci odluka donesu ne razmišljajući o mogućim posljedicama koje izazivaju. Promocija BICIKLIZMA nije Član 102. zakona o saobraćaju na putevima BiH, gdje se kaže da „Vozač bicikla, bicikla s motorom, lakog motocikla ili motocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju koristiti zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje“, te policijske akcije naplaćivanja kazni svake godine. Promocija BICIKLIZMA nisu nove saobraćajnice koje se rade bez dijela za bicikliste. Promocija BICIKLIZMA nije postavljanje znaka „Zabranjeno kretanje za bicikliste“ na Šehilucima/Banj Brdu. |
| Šta jeste? |
| Promocija BICIKLIZMA jeste svi vi koji vozite bicikle uprkos svemu, vi koji želite dobro sebi i vašim bližnjima, dobro našem gradu i prirodi, svi vi koji ćete uskoro početi koristiti ovo sredstvo prevoza koje pruža višestruko zadovoljstvo. Promocija BICIKLIZMA jeste promocija ovog prevoznog i rekreativnog sredstva za sve građane tokom čitave godine. Promocija BICIKLIZMA jeste veće ulaganje našeg novca u biciklističku infrastrukturu. Ljudi koji voze bicikl imaju drugačiji pogled na život. Oni su pozitivni, nasmijani, susretljivi, fizički i psihički sposobni, druželjubivi, jednostavni itd. |
Probajte i vi.
Ovo nije kraj priče o BICIKLIZMU, on živi skriven duboko u nama i čeka svoj trenutak.
(BLIN)