HAKER DRAGAN PLAVŠIĆ: Stanar TROŠNE kuće u banjalučkom naselju Rosulje skinuo MILIONE eura s bankovnih računa širom svijeta

Petak | 29.06.2012.

Dvadesetjednogodišnji Dragan Plavšić, student informatike na Banjaluka koledžu, jedan je od hakera za kojim je tragao američki FBI zbog "peglanja" bankovnih kartica klijenata širom svijeta

dragan plavsic

I dok Draganova baka priča da je brala ljekovito bilje i prodavala ga kako bi prvom unuku dala koju marku, Plavšić je sa "saučesnicima" sa četiri kontinenta skinuo desetine miliona eura s bankovnih računa širom svijeta.

"Nezavisne" saznaju da je u zajedničkoj akciji FBI-ja i MUP-a RS u Banjaluci priveden i sin advokata Sofke Osmančević, te da je nakon saslušanja pušten.

Iako smo je zamolili za komentar, Osmančevićeva je rekla da to nije u skladu s novinarskom etikom.

"Sram vas bilo, moj sin sjedi sa mnom i pije kafu, a za sve informacije obratite se MUP-u", izjavila je Osmančevićeva.

No, opasniji je ipak bio Plavšić, s obzirom na to da mu je nakon hapšenja Osnovni sud u Banjaluci, i to na zahtjev Tužilaštva, odredio jednomjesečni pritvor zbog bojazni da će ometati dalju istragu i uticati na svjedoke i saučesnike.

Trošna porodična kuća u banjalučkom naselju Rosulje, dvorište obraslom travom, stara drvenarija, ničim ne odaju da je upravo u njoj Plavšić radio nešto protivzakonito, dostojno pažnje jednog američkog FBI-ja.

Dok Plavšićeva baka, koja živi na spratu kuće, tvrdi da smo pogriješili adresu, te da njen inače nezaposleni unuk nema novca niti bilo kakve veze s kriminalom i kako bi nam bilo pametnije pisati o "pravim" mafijašima, fotografije Plavšića s njegovog Facebook profila otkrivaju da ovom Banjalučaninu nije manjkalo novca, čak naprotiv.

Fotografije Plavšića i društva snimljene prošle godine u "Diznilendu" u Parizu potvrđuju da je Plavšić imao novca, i pored priče bake, ali i komšija kako njegovi roditelji jedva sklapaju kraj s krajem.

Plavšić je uhapšen u okviru istrage koju je pokrenuo američki FBI i u kojoj je proteklih dana uhapšena međunarodna grupa hakera iz SAD, Austalije, Azije i Evrope.

Grupa je imala jedan cilj - skinuti što više novca s bankovnih kartica.

Među 24 "svjetska" hakera našlo se tako i ime Plavšića, koji je završio Srednju elektrotehničku školu "Nikola Tesla" u Banjaluci.

"Vidjeli smo policiju oko kuće i čuo sam da je Dragan uhapšen. Radi se o normalnom mladiću, koji nije imao problema sa zakonom, a nadam se da će nakon ovoga naći normalno zaposlenje", ispričao je komšija, koji je želio ostati anoniman.

Baka osumnjičenog priča da Dragan nema novca ni da plati sebi studiranje, ali i dodala da nije baš u najboljim odnosima sa svojim sinom, Draganovim ocem.

"Čitavog života sam svog sina učila poštenju i da ne krade i tako je i bilo. Oni nemaju novca, budite sigurni, evo ja sam otišla i nabrala ljekovito bilje kako bih ga prodala i dala unuku da ima. Jeste li sigurni da je Dragan uhapšen", govorila je i pitala istovremeno Plavšićeva baka, kunući svakoga ko objavi ime njenog unuka.

Draganove roditelje nismo zatekli kod kuće, a prema priči bake njegov otac nije zaposlen.

Dragana Plavšića terete za cyber kriminal, a haker koji je želio ostati anoniman ispričao je "Nezavisnim" da na sličan način zarađuje dosta mladih u Banjaluci.

"Tu vam je sve jasno. Ako ste povezani s iskusnim ljudima preko interneta i ako imate dobre 'mašine' i nađete naivnu žrtvu možete fino zarađivati, a da uopšte ne budete otkriveni. Za 20 KM možete dobiti podatke o velikom broju bankovnih kartica kojima kasnije kupujete preko eBaya ili na neki drugi način. Ovaj momak je vjerovatno otkriven jer je bio naivan, ali vjerujte imate ljudi koji po čitav dan igrajući igrice i ulazeći u tuđe naloge zarađuju lijepu svotu i nema teorije da budu otkriveni", objasnio je "Nezavisnim" ovaj haker.

Ukrali najmanje 60 miliona eura

Međunarodna grupa hakera kojoj su pripadali i Banjalučani ukrala je najmanje 60 miliona evra s ličnih i poslovnih bankovnih računa u Evropi, SAD i Latinskoj Americi. Kompanije za bezbjednost na internetu "Gardijan analitiks" i "Mekefi" objavile su svoja saznanja u izvještaju pod nazivom "Seciranje operacije velikih uloga".

Prvobitne mete hakera bili su računi sa većim iznosima u Italiji, Njemačkoj i Holandiji, nakon čega su se napadi proširili na američki kontinent.

Stručnjaci navode da su hakeri mogli ukrasti i dvije milijarde evra da je kampanja upada imala isti nivo uspjeha kao što je to bilo s bankovnim računima u Holandiji. Samo tokom marta hakeri su pokrenuli transfere od ukupno 35 miliona evra s 5.000 holandskih poslovnih računa u dvije banke.

Skoro milion evra uzeto je sa 176 računa na kojima je u prosjeku bilo po blizu 50.000 eura. Novac je prebacivan na račune u Portugalu, Grčkoj i Velikoj Britaniji.

Nezavisne/DEPO PORTAL - BLIN/a.k.

comments powered by Disqus

Transparency International BiH


Promo


DEUTSCHE WELLE