OD ŽIRANATA DO PROSJAKA

Nove polemike oko inicijative Udruženja za zaštitu žiranata i Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH

Arhiva 05.05.11, 08:42h

Nedavni slučaj samoubistva iz Prijedora zbog nemogućnosti vraćanja tuđih kredita, te brojni primjeri izigranog povjerenja, podgrijali su strah mnogih žiranata, ali i otvorili novu polemiku oko inicijative Udruženja za zaštitu žiranata i Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH za ukidanje institucije žiranta u bankarskom sistemu u BiH.

kredit, ilustracijaPrema procjenama Udruženja prevarenih žiranata oko 200.000  građana BiH vraća tuđi kredit. Oni će, čini se, pravdu morati tražiti na sudu.

A. S. iz Banje Luke jedan je od brojnih primjera prevarenih žiranata koji je bliskom prijatelju učinio uslugu, a sada otplaćuje njegov kredit. Došao je kaže u situaciju da je postala upitna njegova egzistencija, jer opomene iz banke stalno stižu, a on novca nema. A. S. kaže da bi žiranti trebalo da vraćaju kredit jedino u slučaju da korisnik kredita umre, a nema nasljednika.

- Banke idu u naplatu prema žirantima, iako nisu prethodno iskoristile sve dostupne mehanizme naplate kredita od imovine dužnika - smatra A. S.

Inicijativa za ukidanje institucije žiranta potekla je i iz Agencije za bankarstvo FBiH, odakle se moglo čuti  da se banke moraju osigurati na drugačije načine. S druge strane, regulatori bankarskog sistema u RS ne misle tako i navode da je institut žiranta ili jemca regulisan Zakonom o obligacionim odnosima, te drugim zakonskim propisima i da se koristi u bankarskom sistemu kao jedan od načina obezbjeđenja banaka i drugih finansijskih institucija od kreditnog rizika.

- Problemi s aktiviranjem obaveza žiranata, jednim dijelom, došli su i zbog nepoznavanja propisa i olakog prihvatanja obaveza potpisivanjem ugovora o jemstvu. U praksi se često zanemaruje činjenica da je to dobrovoljan čin i da žirant svojim potpisom prihvata obavezu vraćanja kredita u slučaju da to ne radi zajmoprimac. Banka nikog ne moli niti obavezuje da bude žirant - kaže Slavica Injac, direktorka Agencije za bankrastvo RS. Ona je dodala da institut žiranta postaje opterećenje za komitente banaka i sam bankarski sistem, te da očekuje da će sve manje biti zastupljen kao instrument obezbjeđenja.

Bankari smatraju da su diskusije o ukidanju žiranata neosnovane, te da bi više trebalo diskutovati o tome da li su žiranti svjesni šta potpisuju i da li su, u skladu sa ugovorom koji potpišu, spremni otplatiti dug ukoliko glavni dužnik ne bude u mogućnosti ispuniti svoju obavezu otplate kredita.

- Žirant je zakonom tačno regulisan instrument koji se koristi u svim zemljama uređenog pravnog sistema i njegovo ukidanje bilo bi vrlo kontraproduktivno. Za posljedicu bi imali otežano strukturisanje kreditnih zahtjeva i smanjene mogućnosti kreditiranja - kažu u Rajfajzen banci, te navode da ova finansijska ustanova, u skladu s propisanim pravilima poslovanja, prije potraživanja od žiranata pristupa svim raspoloživim instrumentima naplate od glavnog dužnika, a to su administrativna zabrana, te opomene koje podrazumijevaju i lične kotakte sa glavnim dužnicima, u cilju iznalaženja zajedničkog rješenja problema.

Sličnog mišljenja je i Milan Radović, direktor Nove banke Banja Luka, koji je rekao da budući žiranti moraju pažljivo izabrati kome garantuju otplatu kredita.

- Ukidanje ove institucije je neosnovano, jer je to dobrovoljan čin, niko nikog nije natjerao na tu obavezu - kaže Radović.

Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor NLB Razvojne banke Banja Luka, kaže da se žiranti ne mogu zabraniti jer je pravo svakog čovjeka da bude žirant ukoliko to želi, ali isto tako da to znači preuzimanje svih obaveza koje to donosi.

-  To je potpuno neutemeljena inicijativa i podrazumijevala bi reformu. Jedino što se može jeste da zakon predvidi kraće rokove rješavanja sporova, odnosno naplate potraživanja od dužnika, čime će se sada baviti privredni sudovi - rekao je Bajić.

savjetnik, ilustracijaObustaviti prinudnu naplatu dospjelih kreditnih potraživanja


Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH, Јovica Cvjetković, rekao je da će od agencija za bankarstvo biti zatraženo da nalože bankama i mikrokreditnim organizacijama da u procesu naplate svojih potraživanja iskoriste sve pravne radnje i naplate od dužnika, a ne od žiranta. Ovo udruženje zahtijeva od svih banaka i mikrokreditnih organizacija u BiH da obustave sve radnje koje se odnose na prinudnu naplatu dospjelih kreditnih potraživanja od žiranata i da stručni timovi entitetskih vlada i Savjeta ministara BiH izvrše analizu odredaba Zakona o obligacionim odnosima u dijelu kojim reguliše jemstvo.

Najavljeno kolektivno samoubistvo


Nakon samoubistva u Prijedoru predsjednik Udruženja prevarenih žiranata iz Prijedora, Nenad Mirković je rekao je da je još deset prevarenih žiranata najavilo kolektivno samoubistvo.

- Samoubistvo nije rešenje, ali u bezizlaznoj situaciji čovjek ne razmišlja o svojim postupcima - rekao je Mirković.

I građani na gubitku


Predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju konomista RS "Swot", Aleksandar Ljuboja, smatra da se može a i ne mora, ukinuti insitucija žiranta.

- Međutim, ukidanjem  jemaca gube upravo građani koji ne mogu imati neki drugi instrument obezbjeđenja. Istovremeno će biti manje kredita. Mnogi žiranti su pristali na tu obavezu u vrijeme stabilnih ekonomskih prilika, međutim situacija se zbog krize promijenila i sada su u problemima - kaže Ljuboja.

(FOKUS/ds)