Na primjer, Svjetska banka pokazuje da je stanovništvo BiH nepismenije i siromašnije od stanovnika Albanije. Prema tim podacima dva odsto populacije u BiH je nepismeno, dok je jedan odsto stanovnika nepismeno u Albaniji. Jedan odsto stanovništva nepismeno je u Hrvatskoj, dok za Srbiju taj podatak Svjetska banka nema. Osim toga, Svjetska banka tvrdi da je u BiH siromašno 19,5 populacije, dok je u Albaniji siromašno procenat manje. U Hrvatskoj je siromašno 11,1 odsto stanovništva, dok Svjetska banka nema taj podatak za Srbiju.
Svi ekonomisti koje smo kontaktirali slažu se da je BiH u zadnje dvije do tri godine u ključnim segmentima ili stagnirala ili nazadovala, dok su zemlje u okruženju, uključujući i Albaniju, cijelo to vrijeme rasle.
Prema profesoru Anti Domazetu, direktoru Ekonomskog instituta iz Sarajeva, ključni pokazatelj sposobnosti neke zemlje su direktne strane investicije. Prema njegovim riječima, zbog političke nestabilnosti i neprovođenja ključnih reformi BiH je izgubila reputaciju zemlje povjerenja za strane investicije.
"Kako BiH može kreirati nove strategije kad nije u stanju da osigura bazni uvjet kao što je politička stabilnost ili funkcioniranje institucija? Mislim da indikatori pokazuju da je trend negativan i da će, nažalost, biti nastavljen i u narednom periodu", smatra Domazet.
Upravo podaci Svjetske banke pokazuju koliko se BiH nalazi u lošoj situaciji kada se radi o direktnim stranim investicijama. Naime, 2009. godine BiH je imala samo 234 miliona dolara direktnih investicija. Istovremeno, Albanija je imala 977 miliona dolara, Srbija 1,9 milijardi, a Hrvatska je imala tri milijarde dolara direktnih stranih investicija. Godinu dana ranije BiH je imala 921 milion direktnih stranih investicija, ali je taj broj opet manji od Albanije, koja je imala 937 miliona. Srbija je imala 2,9 milijardi dolara, dok je Hrvatska imala čak 5,9 milijardi dolara stranih investicija.
Fuad Kasumović, ekonomista i zamjenik ministra finansija BiH, kaže da ne zna službene podatke, ali da je siguran da je BiH u ovom trenutku već iza Albanije.
"Nedavno sam sa Predsjedništvom boravio u Albaniji i svi smo bili šokirani koliko se toga gradi. Gotovo u svakom manjem mjestu možete vidjeti dizalice i radne mašine, i to na cijelom našem putu od granice kroz Tiranu pa do Drača. Albanija je u zadnjih nekoliko godina jako mnogo napredovala", kaže on.
Prema njegovim riječima, BiH guši političko uređenje i prekomjerna birokratija.
"Ovoliki glomazan aparat sa pet nivoa vlasti je noćna mora za investitore i to su mi sami rekli. Dok prođu proceduru kroz svaki nivo vlasti i izbore se sa korupcijom izgube volju za bilo kakvu investiciju", kaže Kasumović.
Na sajtu Svjetske banke vidljivo je da je i u mnogim drugim ključnim oblastima BiH u zadnjih nekoliko godina nazadovala.
I u nezaposlenosti BiH je na samom regionalnom vrhu. Prema podacima Svjetske banke, posao u BiH traži 30 odsto radno sposobnog stanovništva. U Albaniji nezaposlenost iznosi 22 odsto, u Hrvatskoj 8,4 odsto, a u Srbiji 13,6 odsto. Bruto društveni dohodak (GNI) po glavi stanovnika iznosi 4.700 dolara za BiH, 4.000 za Albaniju, 6.000 za Srbiju i 13.800 za Hrvatsku.
Od svih pobrojanih zemalja stanovništvo Albanije, sa prosječnim trajanjem života od 77 godina, nalazi se na samom vrhu u regionu, dok stanovnici BiH žive dvije godine kraće. Građani Hrvatske žive 76 godina, a građani Srbije 74.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, kaže da se poražavajući podaci Svjetske banke reflektuju kroz nepovoljnu poslovnu klimu u BiH.
"Uostalom, ti podaci nisu nikakvo iznenađenje, to se zadnjih godina sve više ponavlja. Imamo napredak zemalja u regionu, posebno Crne Gore, Makedonije i Albanije, a mi stojimo. Bilo je više prostora da se na nivou države ili barem entiteta puno više uradi", rekao je Grabovac.
(Nezavisne.com/md)