INTERVJU/ DENNIS GRATZ O USTAVNIM PROMJENAMA: Naša stranka smatra da BiH treba ustrojiti u šest osamostaljenih teritorijalnih jedinica i dva distrikta - Brčko, te Sarajevo i Istočno Sarajevo

Srijeda | 01.08.2012.

Nakon otvorenog pisma predsjedniku SDP-a BiH Zlatku Lagumdžiji, predsjednik Naše stranke Dennis Gratz dao je intervju za Radio Slobodna Evropa u kojem govori o provedbi presude 'Sejdić-Finci' ali i novom ustrojstvu Bosne i Hercegovine. Intervju prenosimo u cijelosti

Dennis GratzPredsjednik Naše stranke Dennis Gratz napisao je otvoreno pismo predsjedniku SDP-a Zlatku Lagumdžiji povodom rješenja za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci'.

“Nevjerovatno je kako ste olako iznevjerili ideale građanskog društva i prihvatili političku platformu koju zastupaju nacionalne stranke u BiH", naveo je Gratz u ovom pismu koji za RSE govori o Sporazumu SDP-a i HDZ-a, te o aktuelnoj situaciji u BiH.

Šta Vas, gospodine Gratz, posebno navodi na konstataciju da je Sporazum SDP-a sa HDZ-om, koji bi trebao riješiti slučaj 'Sejdić-Finci', poguban za bh. društvo?

Taj sporazum je jednostavno loš. Najprije je tu problematično što se lideri dvaju stranaka, a i generalno, ta famozna „šestorka“ ili „sedmorka“ dogovara iza zatvorenih vrata, van institucija vlasti, o pitanjima čija bi primjena dugoročno uticala na živote sviju nas. Pojedinci – nisu to čak ni stranke, sasvim je očito da u SDP-u nije razmotren taj sporazum kako je trebao biti razmotren – dakle, čelnici određenih stranaka odlučuju zapravo o našoj sudbini. Mi smatramo da bi takvo rješenje prema kojem etničko izjašnjavanje na popisu praktički postaje obavezno, definitivno vodilo ka legitimiziranju etničke teritorijalizacije zemlje. Zapravo se radi o sporazumu koji privodi kraju jednu politiku u kojoj u jednoj modernoj demokratskoj državi prevlast dobiva pravo kolektiviteta nad pravom pojedinaca.

Jesu li samo „ostali“ na gubitku s predloženim rješenjima?

Ne samo da su tu „ostali“ apsolutno isključeni iz bilo kakvog političkog procesa, jer u praksi oni neće imati ni snagu ni poziciju da zastupaju svoja prava i svoje interese, već su zapravo građani i građanke, nosioci suverenosti države Bosne i Hercegovine svedeni i marginalizirani na jednu kategoriju koja je irelevantna. Dakle, pitaju se samo glasači ako su se izjasnili kao pripadnici određene etničke skupine i ako žive na teritoriju gdje oni čine većinu, što je sramotno za jednu stranku koja sebe naziva i u svom nazivu nosi „socijaldemokratska“.

Provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava traži upravo suprotno - da se obezbijedi ravnopravnost i jednaka prava za građane koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narod?

Mislim da je krajnje licemjerno da se taj sporazum naziva sporazumom o provedbi presude 'Sejdić-Finci' i da se javnosti, nevladinom sektoru, drugim političkim strankama koje su kritizirale ovaj sporazum, prebacuje odgovornost zašto mi stojimo u nekom statusu quo. SDP smatra da se ovim sporazumom nama otvaraju vrata prema evropskim integracijama, a sadržaj sporazuma je antievropski, što je apsurd.

Komšić ima veliki politički kapital

Sve je to uticalo na produbljivanje političke krize, posebno u Federaciji, koju spretno koristi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sa svojim starim tezama o tome da je entitet RS država.

Bez sumnje se radi o jednoj od najvećih kriza moderne Bosne i Hercegovine.

Apsolutno smo u situaciji u kojoj je blokiranje vlasti i uopšte nefunkcionisanje vlasti postalo svakodnevnica. Ništa nije novo da predsjednik Republike Srpske Dodik ovu situaciju koristi kako bi opet promovirao svoju ideju o neodrživosti Bosne i Hercegovine, jer to ide ne samo njemu u korist, nego i u korist drugim nacionalnim strankama u Bosni i Hercegovini, koji posebno pred izbore tako zahuktavaju situaciju i dovode je do vrenja. Mislim da je simptomatično da Dodik, koji traži i stalno signalizira nesposobnost države Bosne i Hercegovine da opstane u ovakvom sistemu, taj sistem izuzetno dobro koristi kako bi svoje ciljeve realizirao i kako bi pojačao svoju poziciju.

'Naša stranka' je usvojila prijedlog ustavnih promjena koji će ići na javnu raspravu. Autor je prof. dr. Edin Šarčević, predsjednik Fondacije Centar za javno pravo. Koje osnovne principe predviđa taj prijedlog?

U pogledu teritorijalnog ustroja, mi smatramo da umjesto dva entiteta i deset kantona, Bosnu i Hercegovinu treba ustrojiti u šest visoko osamostaljenih teritorijalnih jedinica i dva distrikta. Ta dva distrikta bili bi Brčko i Sarajevo, s posebnim naglašenjem da bi Sarajevo uključivalo i one općine koje sada pripadaju Istočnom Sarajevu, čime bismo postigli zaista da centar dešavanja i glavni grad Bosne i Hercegovine bude etnički, društveno, kulturno i ekonomski izbalansiran. U pogledu organizacije parlamenta smatramo da je najfunkcionalnije uspostavljanje simetrično federalizirane složene države, dakle, misli se na dvodomni parlament koji bi se sastojao od predstavničkog doma i doma entiteta, tj. doma ovih federalnih jedinica. U pogledu nadležnosti -  prekomponovale bi se nadležnosti između entiteta i države, sa ciljem da se jačaju državne kompetencije u područjima koja su neophodna za pristup evropskim integracijama. Dominantnu ulogu u zakonodavnoj proceduri bi definitivno imao predstavnički dom, a ovom drugom domu, vijeću naroda ili domu entiteta, osigurala bi se odgovarajuća pozicija u regulaciji pitanja koja spadaju u njihovu nadležnost. I na kraju, što bi bilo interesantno, a mi to sada nemamo, to je neophodno, u ustavni tekst se mora unijeti izričita koliziona norma – kada imamo konflikt između državnog prava i prava entiteta, da uvijek prednost ima državno pravo. I u tom pogledu jača država Bosna i Hercegovina. Smatram i da bi predsjednik države trebao biti inokosni organ koji se bira posredno, u parlamentarnim tijelima, a njegove bi se nadležnosti  suzile na integrativne, reprezentativne i egzekutivne funkcije.

Kako vidite situaciju narednih dana, narednih mjeseci, poslije Komšićeve ostavke? Može li to biti neki signal, neki znak za okupljanje partija građanske orijentacije? Moram vas pitati i oko nagađanja u medijima da bi Komšić mogao postati član 'Naše stranke'?

Sigurno je član Predsjedništva, Željko Komšić, u posljednje vrijeme posebno sebe postavio kao simbol neke građanske opcije. Sigurno su njegove ideje i zapravo razlozi njegovog odlaska su upravo oni razlozi zbog kojih se 'Naša stranka' formirala, za šta se mi zalažemo. Ti principi za koje se 'Naša stranka' zalaže, po mom mišljenju su identični principima za koje se Željko Komšić zalaže. Hoće li Željko Komšić odlučiti da ostane u politici, da se priključi jednoj od postojećih stranaka ili da ide s osnivanjem neke svoje stranke, to je sada, vjerujte, još uvijek samo u domenu nagađanja. Mi smatramo da je njegov politički kapital veliki. Mi se nastavljamo boriti na ovaj način na koji smo se do sada borili, mi smo stranka rješenja i kao takva želimo nastupiti na sljedećim izborima i sigurno bi nam bilo drago da u vrlo skorom periodu, a posebno do 2014. godine 'Naša stranka' bude jedan od političkih faktora oko kojeg bi se, ili s kojim bi se formirao taj tzv. građanski blok, jer je definitivno svima jasno da je ovakva politička situacija u zemlji jedna konstantna kriza. Mi se sve više zadužujemo, sve smo siromašniji, SDP nije više stranka 2010. godine. Nažalost, nisu ispunili nijedno obećanje. Ja mislim ne samo da je došlo vrijeme da se drugim građanskim strankama da povjerenje, nego da je došlo vrijeme i za novu generaciju političarki i političara, za neke nove ljude koji će zaista racionalno i u perspektivi evropskih integracija početi rješavati stvarne probleme našeg društva, a ne prebacivati loptice iz jednog entiteta u drugi i izluđivati ovaj narod.

(Slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

comments powered by Disqus

Transparency International BiH


Promo


DEUTSCHE WELLE