BEOGRAD/VLADA SRBIJE KRENULA U OBRAČUN S KRIMINALOM

Dodikova imovina stavljena pod istragu, na udaru kontroverzna privatizacija KOMGRAP-a

Arhiva 09.02.13, 11:00h

Prema informacijama koje su dosad dostupne istražiteljima, beogradska policija u svojim dosjeima ima i podatke koji bi uskoro mogli uzdrmati rukovodstvo Republike Srpske u mnogo većoj mjeri nego što su prošle nedjelje potresli državni vrh u Srbiji, javlja sedmičnik Slobodna Bosna

laktasi

Piše: M Dedić, Slobodna Bosna

- Privatizacija Komgrapa jedna je od 24 sporne privatizacije čije je preispitivanje od Srbije zatražio Evropski parlament. Privatizacija ove kompanije predstavlja jednu od brana na putu u Brisel, što je ključni razlog zbog kojeg je Aleksandar Vučić, prvi potpredsjednik Vlade Srbije, odlučio da je ovih dana otvori.

Drugi razlog, za Vučića ništa manje bitan, jeste njegova riješenost da se obračuna sa kriminalom Milorada Dodika, koji je na prevaru došao u većinski posjed nekadašnjeg građevinskog giganta Komgrapa i po svemu sudeći konzorcijuma Zekstra.

Prema mišljenju upućenih, ova firma ima ogromnu imovinu. Bruto vrijednost kapitala ovog nekadašnjeg građevinskog giganta iznosi 140,7 miliona eura. Komgrap ima zgrade i imovinu na najatraktivnijim lokacijama u Beogradu. Primjera radi, poslovnu zgradu na Terazijama, u srcu Beograda, površine 4.243 kvadrata, zatim petospratnicu u Kosovskoj ulici kod Skupštine Srbije od 1.260 kvadrata, zgradu od 1.596 kvadrata na Sjevernom bulevaru. Samo u Železniku, u prvoj zoni, Komgrap raspolaže zemljištem od 22 hektara, zatim 14 hiljada kvadrata poslovnog prostora u Kijevu, 20 hiljada kvadrata u Makišu, deset hiljada kvadrata u Obrenovcu, hotel u Soko Banji...

Inpektori koji već nekoliko mjeseci češljaju poslovanje Komgrapa, na čijem se čelu nalazi Darko Matijašević, bivši ministar MUP-a RS-a, prema našim saznanjima otkrili su niz malverzacija u poslovanju ove beogradske kompanije. Privatizacija ove kompanije, koja je izvršena sredinom 2007. godine, jedna je od bezočnijih pljački koju je Dodiku omogućio njegov dugogodišnji prijatelj Boris Tadić.

Kompanija Integral inžinjering iz Laktaša, čiji je vlasnik Slobodan Stanković, kupila je 50,3 posto ove firme za svega 4,3 miliona eura. Preostali dio (49,70 odsto) je "u rukama" 2.600 malih akcionara, ali im novo rukovodstvo ne dozvoljava da učestvuju u odlučivanju i upravljanju preduzećem.

Novi fiktivni gazda Slobodan Stanković, iza kojeg se krije Milorad Dodik, obećavao je da će nakon privatizacije u ovoj firmi poteći med i mlijeko.

“Obećao je da će pokrenuti proizvodnju, zaposliti još 2.000 radnika, najmanju platu od hiljadu eura, da će kupiti nove mašine, obnoviti vozni park. Brzo smo, po njegovim rečima, ponovo trebali da postanemo najbolja građevinska firma na Balkanu. Od toga, međutim, nije bilo ništa”, kaže za SB  Tomislav Kostić iz sindikata Nezavisnost.

Prema mišljenju upućenih, ova firma ima ogromnu imovinu. Bruto vrijednost kapitala ovog nekadašnjeg građevinskog giganta iznosi 140,7 miliona eura. Komgrap ima zgrade i imovinu na najatraktivnijim lokacijama u Beogradu. Primjera radi, poslovnu zgradu na Terazijama, u srcu Beograda, površine 4.243 kvadrata, zatim petospratnicu u Kosovskoj ulici kod Skupštine Srbije od 1.260 kvadrata, zgradu od 1.596 kvadrata na Sjevernom bulevaru. Samo u Železniku, u prvoj zoni, Komgrap raspolaže zemljištem od 22 hektara, zatim 14 hiljada kvadrata poslovnog prostora u Kijevu, 20 hiljada kvadrata u Makišu, deset hiljada kvadrata u Obrenovcu, hotel u Soko Banji...

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik

Svega nabrojanog većinski vlasnik je Milorad Dodik, koji je prevarom i raznim mahinacijama uspio da u međuvremenu poveća svoj vlasnički ulog na 63,6 posto. "Privatizacija je urađena tako da je preduzeće uzeto u bescenje, a sve u nameri da se ugasi, imovina rasproda, a kapital prebaci kupcu, firmi ‘Integral' iz Banjaluke, čiji je navodno vlasnik Slobodan Stanković. Uvidom u poslovne knjige došli smo do podatka da je preduzeće imalo male gubitke koji su se mogli pokriti prodajom samo jednog dela imovine, bez privatizacije.

 Međutim, novi vlasnik imao je veliku podršku Tadićeve vlasti", kaže za naš list sindikalista Kostić.

U sastavu Holdinga ‘Komgrap’ je bilo 11 preduzeća. U Makišu smo imali stolariju za 11.000 stanova, ciglanu u Obrenovcu, fabriku kioska u naselju Kijevo, projektni biro. Sve je to ugašeno, svi pogoni su zatvoreni. Mašine su prodate kao staro gvožde. Ništa ne radi, sva gradilišta su zatvorena. Novi vlasnik nije ni pokušao da pokrene proizvodnju. Kad smo privatizovani, imali smo 1.760, a sada samo 760 radnika”, tvrdi Kostić.

 Bode oči, kažu radnici, da je država 50,30 odsto firme, poput "Komgrapa" - sa oko deset hiljada kvadrata poslovnog prostora i 30-tak hektara zemljišta, prodala za tako male pare. Hotel u Sokobanji, recimo, ima 1.834 kvadrata, "Komgrap" je u Obrenovcu vlasnik 18 hektara, u Makišu 8,7, a u Kijevu 3,9 hektara. Ovo preduzeće raspolaže sa tri hale u Železniku, Kijevu i Rakovici, ukupne površine 7.200 kvadrata, a imalo je i šest fabrika betona, dva restorana i 635 ležaja za radnike.

“U sastavu Holdinga ‘Komgrap’ je bilo 11 preduzeća. U Makišu smo imali stolariju za 11.000 stanova, ciglanu u Obrenovcu, fabriku kioska u naselju Kijevo, projektni biro. Sve je to ugašeno, svi pogoni su zatvoreni. Mašine su prodate kao staro gvožde. Ništa ne radi, sva gradilišta su zatvorena. Novi vlasnik nije ni pokušao da pokrene proizvodnju. Kad smo privatizovani, imali smo 1.760, a sada samo 760 radnika”, tvrdi Kostić.

 Bode oči, kažu radnici, da je država 50,30 odsto firme, poput "Komgrapa" - sa oko deset hiljada kvadrata poslovnog prostora i 30-tak hektara zemljišta, prodala za tako male pare. Hotel u Sokobanji, recimo, ima 1.834 kvadrata, "Komgrap" je u Obrenovcu vlasnik 18 hektara, u Makišu 8,7, a u Kijevu 3,9 hektara. Ovo preduzeće raspolaže sa tri hale u Železniku, Kijevu i Rakovici, ukupne površine 7.200 kvadrata, a imalo je i šest fabrika betona, dva restorana i 635 ležaja za radnike.

 Nesumnjivo najveću vrijednost imaju poslovne zgrade u strogom centru Beograda, na Terazijama i Kosovskoj ulici. Novi vlasnik Komgrapa Stanković, odnosno Dodik, nizom malverzacija došao je u posjed poslovne zgrade u Kosovskoj ulici.

 "Komgrap je dobio posao da izvede radove na 40 hiljada kvadrata na Univerzitetskom naselju građenom za Univerzijadu u Beogradu. Radove smo korektno izveli, međutim, došao je izvještaj da je na tom poslu Komgrap napravio gubitak od 3,5 miliona eura. Da bi pokrio dugovanja, Stanković je posudio Komgrapu taj novac, a zauzvrat prisvojio petospratnicu u Kosovskoj ulici. Taj najelitniji objekat firme Komgrap Stanković je odmah uknjižio na kćerkino ime".

“Menadžment se ponaša razuzdano i bahato, ništa nije vredelo naše okupljanje i protesti. Štaviše, lancima su vezali vrata naše zgrade da mi ne bismo mogli doći na posao, u zgradu ‘Komgrap građenja’, kaže Mirko Andesilić, bivši direktor „Komgrap metala”.

 Istraga, koju vode istražni organi Srbije, uskoro će utvrditi i veze na relaciji Komgrap - Agrobanka. Naime, prije nekoliko mjeseci u Srbiji je otvorena jedna od najvećih privrednih afera, Agrobanka, kada je uhapšeno preko dvadeset osoba povezanih s malverzacijama u ovoj banci. Do sada je otkriveno da su firma Habitfarma i s njom povezane firme dobile kredite u vrijednosti od 55 miliona eura koje nikada nisu vratile. Kako je Agrobanka u minusu 320 miliona eura, istražuje se kome je sve dodijeljeno preostalih 250 miliona.

 Naši sagovornici tvrde da je Komgrap podizao kredite kod Agrobanke.

 “Ne možemo da dobijemo ni jedan papir, iako je, po Zakonu o privrednim društvima, rukovodstvo dužno da svakom akcionaru stavi na uvid svaki papir o finansijskom poslovanju. Pitali smo rukovodstvo da li je ‘Komgrap’ od ‘Agrobanke’ podigao kredit od devet miliona, a onda te pare mimo svake logike dao kao pozajmicu firmi ‘Mek System’ iz Subotice, iako je bilo jasno da ih ta firma nikada neće vratiti”, kaže Andesilić.

 Istraga, koju vode istražni organi Srbije, uskoro će utvrditi i veze na relaciji Komgrap - Agrobanka. Naime, prije nekoliko mjeseci u Srbiji je otvorena jedna od najvećih privrednih afera, Agrobanka, kada je uhapšeno preko dvadeset osoba povezanih s malverzacijama u ovoj banci. Do sada je otkriveno da su firma Habitfarma i s njom povezane firme dobile kredite u vrijednosti od 55 miliona eura koje nikada nisu vratile. Kako je Agrobanka u minusu 320 miliona eura, istražuje se kome je sve dodijeljeno preostalih 250 miliona.

 

Naši sagovornici tvrde da je rukovodstvu Komgrapa cilj rasprodaja imovine, jer u ovom nekadašnjem najvećem građevinskom gigantu ne radi niti jedan građevinski inžinjer. Pri tome, objekti u Sokobanji, u Kijevu i na Banovom Brdu su pod hipotekom.

“Ništa iz ugovora nije ispunjeno. ‘Integral inženjering’ nije osposobio betonjerku na Adi Huji, što je bila ugovorna obaveza. Tamo nema ni struje ni vode. Iz Laktaša su dovezli deset kamiona, na kojima su zalepili ‘Komgrapove’ nalepnice. Draško Pašić, direktor Komgrapa, ugovorima je ‘Komgrap’ doveo u dužnički odnos prema ‘Integralu’. Tako su bez tendera sami sebi prodali zgradu u Kosovskoj. Na bazi lažnih podataka izvršena je dokapitalizacija, pa sada tvrde da su vlasnici 63 odsto Komgrapa”, kaže Kostić.
 
Darko Matijašević, koji je u Komgrapu predsjednik Upravnog odbora, u ovoj kompaniji zaveo je strahovladu. Obezbjeđenje ga, kako tvrde naši sagovornici, oslovljava sa “gospodine pukovniče”. Matijašević manjiskim dioničarima ne dozvoljava bilo kakav uvid u poslovanje ove firme tako da manjiskim dioničarima ni jedna stavka iz godišnjeg bilansa preduzeća nije poznata. Nepoznato je i kako je država izvršila otpis duga ovom preduzeću u iznosu od 19 miliona eura u vrijeme vladavine Borisa Tadića.

Također je nepoznato koliko je ova kompanija u minusu i zbog čega njeno rukovodstvo najavljuje dalje rasprodaju pogona i zemljišta.

U upravnom odboru ove firme zajedno sa Darkom Matijaševićem sjedio je i bivši prvi čovjek Bezbedonosno-informativne agencije (BIA) Rade Bulatović. Međutim, on je nakon godinu dana napustio ovo mjesto s obrazloženjem da je jedini njegov uslov za ostanak u ovoj firmi bio da se „Komgrap“ održi, a ne da ide na gašenje.

(DEPO/BLIN)