Sve više popularan trend u bosanskohercegovačkom društvu, najviše među adolescentima, je pušenje nargile, arapske lule privlačnog izgleda koja je pronašla svoje mjesto u mnogim ugostiteljskim objektima u BiH. Pušenje nargile zapravo podrazumijeva konzumiranje posebne vrste duhana najčešće pomiješane sa medom i različitim voćnim aromama.

Uglavnom se sastoji od dužeg metalnog dijela koji spaja posudu s vodom i gornjeg dijela u koji se stavlja  duhan, te crijeva kroz koje se udiše dim. Prolazeći kroz vodu, dim se hladi i djelimično filtrira, zbog čega mnogi nargilu ne smatraju mogućim uzročnikom zdravstvenih problema.

Međutim, prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije, prostora za sumnju ipak ima. Ljekari ističu kako su u zabludi svi koji vjeruju da se zbog  prolaska dima kroz vodu nargila može smatrati sigurnom alternativom za cigarete. Čak i kada prođe kroz vodu, dim koji izlazi iz crijeva sadrži veću količinu toksičnih supstanci, uključujući ugljen monoksid, teške metale i kancerogene hemikalije. Izvori toplote koji se koriste za sagorijevanje duhana, kao što su briketi i ugalj također ispuštaju toksine.

To mišljenje dijeli i dr. Nermana Mehić-Basara, neuropsihijatar u Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, koja također upozorava na štetne efekte nargile po zdravlje.

- Štete proizilaze iz toksičnih efekata dima tamnog duhana i ugljennmonoksida koji je prisutan kod pušenja nargile u znatno većoj količini od one koja se apsorbira pušenjem obične cigarete. Proširuju se plućne alveole, smanjuje elastičnost njihovih zidova i funkcionalnost plućnog tkiva. S obzirom na to da nargila sadrži duhan, trebalo bi je zabraniti maloljetnim osobama, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, stav je dr. Mehić-Basara.

Studija urađena u Velikoj Britaniji je pokazala da samo jedna „seansa“ pušenja nargile može biti gora od 100 cigareta, jer pušač klasične cigarete udahne dim oko 12 puta, te tako unese od 0,5 do 0,6 litara dima, dok uživaoci nargile tokom samo jednog sata pušenja udahnu dim oko 200 puta, što znači da su njihova pluća “propustila” blizu jednog litra dima. Istraživanja također potvrđuju i da aromatizovani duhan sadrži iste toksine koji izazivaju rak pluća i srčana oboljenja.

No, ima i onih koji upozoravaju da je pušenje nargile čak opasnije od pušenja cigara. Studija urađena u Velikoj Britaniji je pokazala da samo jedna „seansa“ pušenja nargile može biti gora od 100 cigareta, jer pušač klasične cigarete udahne dim oko 12 puta, te tako unese od 0,5 do 0,6 litara dima, dok uživaoci nargile tokom samo jednog sata pušenja udahnu dim oko 200 puta, što znači da su njihova pluća “propustila” blizu jednog litra dima.

Istraživanja također potvrđuju i da aromatizovani duhan sadrži iste toksine koji izazivaju rak pluća i srčana oboljenja.

- Duhanski dim sadrži veliki broj kancerogenih supstanci koje oštećuju DNK u ćelijama. Samo jedna oštećena ćelija može da se dijeli i umnožava nekontrolisano, što vrlo brzo dovodi do pojave velikog tumora, pojašnjava prof. Robert West koji je vodio studiju o uticaju duhana na Univerzitetu u Londonu.

Ako se tome doda i činjenica da iz nargile puši više osoba, zbog čega postoji rizik od prenošenja tuberkuloze i hepatitisa, njene štetne posljedice su više nego očite. 

Ipak, bez obzira na mišljenja zdravstvenih stručnjaka, osobe različite starosne dobi svoje slobodno vrijeme, rado i često, provode u nekom od sarajevskih lokala pušeći nargilu, čija najmanja cijena iznosi 4 KM.

-  Ne razmišljam o štetnosti nargile, ali mislim da ne uzrokuje iste probleme kao i cigare, jednostavno uživam kada dođem sa prijateljicama da probamo različite okuse i družimo se, tvrdi šesnaestogodišnja Dženita Š. koju smo zatekli u jednom od sarajevskih kafića koji nudi ovu uslugu.

Ipak, priznaje Dženita, nakon dužeg boravka u prostoru gdje više osoba puši nargilu, ne osjeća se baš ugodno.

-  Kada sam u kafiću gdje ima puno ljudi i većina puši nargilu, pri izlasku iz prostorije mi se javi poseban osjećaj, vrti mi se u glavi, ali to brzo prođe, tvrdi ova šesnaestogodišnjakinja.

Osamnaestogodišnji Nermin H. već tri godine konzumira nargilu, a posljednju godinu dana svaki dan u svom omiljenom kafiću uživa u različitim aromama. Tvrdi da to nije ovisnost, već samo trenutni užitak.

-  Nargilu sam prvi put probao prije tri godine, a već godinu dana svakodnevno je konzumiram samo zbog arome i najviše volim kivi. Treniram fudbal i nikada nisam osjetio neke zdravstvene smetnje.

Na naše pitanje da li je u školi upozoravan na moguće štetno djelovanje nargile, Nermin je odgovorio kako im profesori uglavnom ukazuju na štetnost droge ili alkohola, ali nargile nikako, što potvrđuje i Meliha Saračević, prof. pedagog u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji u Sarajevu.

- Radimo na projektima o prevenciji bolesti i ovisnosti općenito, najviše ukazujući na štetnost cigareta. Pozivamo doktore, stručnjake iz određenih oblasti kako bi djeci ukazali na različite probleme prisutne u društvu, ali na nargilu nismo obraćali pažnju, jer iskreno, ni sami nismo dovoljno informisani, niti educirani o tome. Preko medija doznajemo informacije o štetnosti nargile i svakako da ćemo u budućnosti obratiti pažnju i ukazati na ovaj problem kroz odjeljenjsku zajednicu i rad s djecom.

Štetna ili ne, činjenica je da je sve više lokala u kojima se nudi nargila, broj vjernih konzumenata se konstantno povećava i pokazuje se kao unosan posao. Upravo zbog ovog razloga, kako sam kaže, je Nermin Kruščica prije nepunih godinu dana sa prijateljem otvorio kafić u kojem gosti imaju priliku uživati u različitim aromama duhana.

-  Prije jedanaest mjeseci smo otvorili ovaj lokal. Nema alkohola, ali smo se odlučili ponuditi nargilu, jer je popularna i isplativa. Nisam upoznat sa njenim štetnim djelovanjem, a postoje osobe koje svakodnevno dolaze u naš kafić i puše čak do pet nargila dnevno.

Posjećenost je, tvrdi Nermin, na zadovoljavajućem nivou i do sada su ispunjena njegova očekivanja, ističući kako ovaj lokal najčešće posjećuju studenti i srednjoškolci koji uglavnom ne konzumiraju cigarete, ali uživaju u nargili - aromatičnom, ali opasnom zadovoljstvu!?

(DEPO PORTAL/E. Bajrić)