Administrativni radnici se prvi namire, a ne stvaraju nove vrijednosti

Onima na budžetima idu veće plaće, radnici u privatnom sektoru podnijet će najveći teret poskupljenja

Biznis Klub 25.06.22, 09:59h

Onima na budžetima idu veće plaće, radnici u privatnom sektoru podnijet će najveći teret poskupljenja
Šatorović kaže da se administrativni radnici prvi namire i dobijaju sve što treba, te da je vidljiva pretjerana briga vlasti za te radnike koji ne stvaraju nove vrijednosti već predstavljaju neku vrstu tereta

 

 


 

Izmjenama zakona, povećanjem osnovica za plaće koje se isplaćuju iz budžeta, potpisivanjem novih kolektivnih ugovora, dio zaposlenih u Bosni i Hercegovini koji su budžetski korisnici, ali i neki koji to nisu dobijat će ili su počeli dobijati uvećane plaće.

 

Ovo uključuje i ministre, zastupnike...

 

Tako je Vlada RS-a u četvrtak utvrdila prijedloge zakona kojim će se "budžetlijama" plaće uvećati za još sto KM. Veća osnovica je planirana u institucijama Bosne i Hercegovine, a i Unsko-sanskom kantonu. U Hercegovačko-neretvanskom također su dogovorene veće plaće, kolektivni ugovor koji to podrazumijeva je potpisan i za, naprimjer, vrtiće i osnovne škole u Kantonu Sarajevo, dok su se i rudari u FBiH izborili za veća primanja nakon niza protesta i štrajkova.

 

Ipak, izvan ovoga, u vremenu stalnih poskupljenja kojem nema kraja, ostale su hiljade i hiljade radnika u realnom sektoru. Situacija ovisi i od firme do firme unutar iste branše.

 

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, istakao je da najteže prolaze oni u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i dijelom u metalnoj industriji.

 

- Sindikati u javnom sektoru se bolje snalaze u ovoj situaciji od onih u realnom sektoru. Drugi problem je što masa radnika u realnom sektoru nema sindikat jer poslodavac to ne dozvoljava – kazao je Šatorović.

 

On je naveo da je u građevinarstvu potpisan kolektivni ugovor na 500 KM i da je nepovoljan.

 

- Kada je u pitanju tekstil, tu poslodavci traže kolektivni ugovor takav da mogu regulisati isplatu najniže plaće koja je niža od minimalca u FBiH. I tako je bilo i ranijih godina. U metalnoj industriji je dobro gdje je sindikat dobro organiziran. Imamo primjer Arcelor Mittala koji ima jedan od najboljih kolektivnih ugvoora. Ali namjenska industrija je nekad dobro stajala, a sada imaju probleme gdje plaće kasne, najavljuju se neka gašenja – dodao je Šatorović.

 

Kazao je da zato sindikat insistira na donošenju zakona o minimalnoj plaći od 1.000 KM.

 

- To je jedini garant da i ti radnici malo lakše podnose sva poskupljenja. Da se može, imamo primjer u Sanskom Mostu. Radnici su stali i onda je poslodavac odlučio da niko ne može imati manje od 1.000 KM – kazao je Šatorović.

 

Dodao je da se administrativni radnici prvi namire i dobijaju sve što treba, te da je vidljiva pretjerana briga vlasti za te radnike koji ne stvaraju nove vrijednosti već predstavljaju neku vrstu tereta.

 

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, istakla je da za trgovce nema "predizbornog povećanja plaća".

 

- Štaviše, vladajuće stranke su ne podržavši izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, koje su bile na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH početkom juna, vrlo jasno rekle da im radnici u trgovini nisu bitni čak ni toliko da pred izbore pokažu malo razumjevanja za njihove probleme i potrebe.

 

Povećanje minimalne plaće bi bio signal svim radnicima u realnom sektoru da su Vlada i stranke koje čine većinu svjesni kako teško trgovci žive, ali ono što vidimo je apsolutna nebriga i nemar prema bilo kome osim prema onima koji su sigurna glasačka mašinerija, a to je javni sektor - dodala je Beširović.

 

I dok se ne mijenja plaća velikog broja radnika koji nisu dio budžeta kojeg pak pune, potrošačka korpa je sve skuplja. Samo u maju je sindikalna potrošačka korpa iznosila 2.639 KM i bila je za 145 KM skuplja od one u aprilu.

 

(Faktor.ba, DEPO PORTAL/md)

 

 

BLIN
KOMENTARI