Njemački kancelar u intervjuu za ZDF

Scholz prvi put nakon invazije na Ukrajinu iznio svoju viziju proširenja EU: 'Na dnevnom redu najprije države Zapadnog Balkana'

Front 05.03.22, 09:46h

Scholz prvi put nakon invazije na Ukrajinu iznio svoju viziju proširenja EU: 'Na dnevnom redu najprije države Zapadnog Balkana'
Kada je u pitanju zahtjev i želja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se pridruži EU, kancelar je rekao da će sada najprije na dnevnom redu biti odluke o prijemu u EU država Zapadnog Balkana, barem onih koji "ozbiljno rade na tome"

 

Kancelar Olaf Scholz pozvao je na prekid vatre i istovremeno naglasio da "NATO neće učestvovati u ratu u Ukrajini". To bi izazvalo "dramatičnu eskalaciju ove ionako teške situacije u Ukrajini i povuklo za sobom velike opasnosti", upozorio je Scholz u intervjuu koji je dao za ZDF – drugi program njemačke TV. „Direktna konfrontacija između Zapadnog vojnog saveza i Rusije mora biti spriječena. Zato sada neće biti odluka koje bi dovele do toga da zemlje NATO-a vojno sudjeluju u ovom sukobu."

 

Scholz je odbacio ideje o "promjeni režima" u Kremlju - odnosno o svrgavanju Vladimira Putina. "Promjena režima nije dobra perspektiva", rekao je kancelar u intervjuu njemačkoj novinarki "Maybrit Illner".

 

Naglasio je i kako se demokratija ne može izvoziti u druge zemlje izvana.

 

Scholz je branio odluku njemačke vlade da Ukrajini isporuči njemačko protivtenkovsko oružje i rakete zemlja-zrak. Oni koji su nedužni i koji su napadnuti "ne smiju biti prepušteni sami sebi", naglasilo je kancelar. Njemačka je "konsekventno provodila svoju politiku ne snabdijevajući oružjem krizna područja dugi niz godina" i "sigurno će to nastaviti činiti na mnogim drugim mjestima. Ali nakon napada na Ukrajinu, bilo bi pogrešno nastaviti sa takvom politikom", rekao je njemački šef vlade.

 

Njemačka se u isto vrijeme i dalje oslanja na korištenje diplomatskih kanala kako bi okončala sukob. "Također je potrebno da se vode pregovori kako bi se ruske trupe u konačnici ponovno mogle povući - koliko god to u ovom trenutku izgledalo nerealno", rekao je Scholz.

 

Na dnevnom redu odluke o prijemu u EU država Zapadnog Balkana

 

Kada je u pitanju zahtjev i želja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se pridruži EU, kancelar je rekao da će sada najprije na dnevnom redu biti odluke o prijemu u EU država Zapadnog Balkana, barem onih koji "ozbiljno rade na tome". Mora biti, rekao je on, vrlo jasno koje zahtjeve zemlje moraju ispuniti prije prijema.

 

Scholz je odluku da se uvoz gasa i nafte ne stavi na popis sankcija obrazložio naglim porastom cijena energenata u Njemačkoj i prije ruske invazije. Istodobno ističe kako je potrebno osigurati brzo smanjenje ovisnosti o ruskom gasu.

 

Scholz se također ponovno založio za svoju ideju o stvaranju posebnog fonda od 100 milijardi eura za modernizaciju i izgradnju Bundeswehra. Istovremeno je obećao da neće biti rezova na drugim važnim poljima, kojima bi se bitno promijenili planovi koalicije SPD-a, Zelenih i FDP-a. Nova njemačka vlada je obećala poboljšanja kako za primatelje socijalne pomoći i djecu iz siromašnih porodica tako i u oblasti njege starih i onemoćalih.

 

"To nije privatna stvar"

 

Scholz je zatražio od bivšeg kancelara Gerharda Schrödera da podnese ostavku na funkcije u ruskim energetskim kompanijama. "Mislim da nije u redu da Gerhard Schröder bude na tim dužnostima”, rekao je socijaldemokrata Scholz. Bilo mu "jako važno" da bivši kancelar SPD-a podnese ostavke na te funkcije. Radna mjesta u državnim i poludržavnim ruskim energetskim kompanijama "uopšte nisu privatna stvar", naglasio je Scholz. Kao bivši kancelar, rekao je Scholz, Schröder i dalje snosi odgovornost i mora se za svoje postupke pravdati javnosti.

 

Scholz se založio i za preispitivanje finansiranja Schröderovog ureda i plaćanja njegovih saradnika novcem njemačkih poreskih obveznika. "Naravno, njemački Bundestag će se također baviti ovim pitanjem", rekao je on. "Zaposlenici Bundestaga ne smiju se koristiti za obavljanje privatnih poslova koji proizilaze iz privatno-ekonomskog sektora", ističe Scholz.

 

Bivši kancelar Gerhard Schröder ima pravo na ured s nekoliko saradnika. Prošle je godine iz državne blagajne poteklo 407.000 eura za troškove personala u Schröderovom uredu, što se vidi iz odgovora kancelarovog ureda na zahtjev Kluba poslanika Ljevice.

 

Schröder ne samo da održava prijateljske odnose s predsjednikom Putinom, već je i predsjednik Odbora dioničara Nord Stream AG i predsjednik Nadzornog odbora ruske državne energetske kompanije Rosneft. Schröder se, pored toga, kandidirao za mjesto u Nadzornom odboru Gazproma. Vođstvo SPD-a danima uzalud traži od Schrödera da se povuče s ovih funkcija. Prve lokalne podružnice SPD-a su već podnijele zahtjev za pokretanje stranačkog postupka protiv bivše kancelara. To bi moglo rezultirati raznim kaznama, uključujući i isključenje iz stranke.

 

(dw.com, DEPO PORTAL/md)

 

 

BLIN
KOMENTARI