ANALIZA OTKRIVA, NIKO ZA NJEGA NE ZNA

BiH je još 2009. godine napravila detaljan plan borbe protiv pandemije, a onda je na njega potpuno zaboravila...

Nedjeljni magazin 16.05.20, 22:30h

BiH je još 2009. godine napravila detaljan plan borbe protiv pandemije, a onda je na njega potpuno zaboravila...
Sagovornici BIRN-a BiH koji rade u bolnicama kažu da rade po entitetskim planovima. Većina njih nije nikada ni upoznata sa postojanjem državnog plana

 

Izvor: Detektor.ba

Piše: Nikoleta Milašević-Dobrača

 

Jedini jedinstveni nacionalni plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u Bosni i Hercegovini nije ažuriran u proteklih 11 godina – od 2009., kada je napravljen – pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).


Ovaj plan usvojen je nakon što su godinama prije njega napravljeni entitetski planovi pripravnosti, dok slični planovi postoje i u nekim kantonima.


Sagovornici BIRN-a BiH koji rade u bolnicama kažu da rade po entitetskim planovima. Većina njih nije nikada ni upoznata sa postojanjem državnog plana.


Goran Bjeković, ortoped bolnice u Zvorniku i član Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske (RS), iznenađen je postojanjem ovog plana.


“Imam 12 godina staža. Plan iz 2009. godine nikada nismo vidjeli. Nikada nismo imali nikakve vježbe u slučaju pandemije zaraznih bolesti”, kaže on i dodaje kako je “administracija veća od sistema zdravstva”.


“Ko zna kako je uopšte nastao taj plan”, pita se Bjeković.


(Ne)poznati plan


Kreiranje okvirnog dokumenta za cijelu BiH započelo je 2008., a završeno je godinu dana kasnije, nakon što je revidiran i usaglašen sa odredbama Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH. Radnu grupu za njegovu izradu formiralo je Ministarstvo civilnih poslova BiH.


“Navedeni Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH izrađen je na temelju prethodno urađenih planova pripravnosti u Federaciji i Republici Srpskoj, a kroz dugotrajan proces usklađivanja i usaglašavanja s mnogobrojnim važećim zakonskim propisima u BiH i predstavlja jedini usvojeni okvirni Plan pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH. Generalne smjernice ovog plana primjenjive su i danas”, objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.


Plan je definisan kao “dokument s jasno definiranim ciljevima, pokazateljima, referentnim jedinicama i mehanizmima za provedbu” i može biti koristan i u slučaju pojave novih prijetnji.


“Planove treba revidirati i ažurirati najmanje jednom u tri godine, a u slučaju izbijanja pandemije odmah”, navodi se u ovom dokumentu.


U fazi prije izbijanja pandemijske gripe, planom je bila predviđena i “komunikacija sa zdravstvenim radnicima i veterinarima koja bi se odvijala putem obuka o pandemijskoj gripi, treninga namijenjenih entitetskim i kantonalnim zavodima za javno zdravstvo koje bi provodili stručni timovi entitetskih zavoda odnosno instituta za javno zdravstvo, te obuka službi za epidemiologiju na svim nivoima. Obučeni ljekari bi pružili daljnju obuku na nivou primarne zdravstvene zaštite”.


Uprkos navedenoj tvrdnji Ministarstva civilnih poslova BiH o praktičnoj primjeni smjernica Plana pripravnosti iz 2009. godine, čini se da one do danas nisu korištene.

 

Ni Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije, za državni plan nije nikada čuo.


“Možda je on bio poznat nekolicini odgovornih, ali ne i svim onim koji trebaju da ga znaju na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Od takvog plana koji je, čini se, privilegija nekolicine, zdravstveni sistem nema nikakve koristi”, kaže Drljević.


Nermina Kamenica, direktorica Kantonalne bolnice Goražde, također navodi da uposlenici ove ustanove nisu nikada bili upoznati s Planom iz 2009. godine.


“Također, do sada u Kantonalnoj bolnici Goražde nismo imali vježbe simulacije kada je u pitanju epidemiološka kriza”, dodaje Kamenica.


U skladu s Međunarodnim zdravstvenim propisima (IHR) iz 2005. godine, države članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) obavezale su se da će razviti, ojačati i održavati nacionalne kapacitete potrebne za nadzor, provjeru i reakciju na akutne događaje u javnom zdravstvu s potencijalnim prijetnjama zdravlju stanovništva širom svijeta i umanjiti međunarodni promet putnika i roba.


Četiri godine kasnije, u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pojavio se novi virus gripe A (H1N1) poznatiji kao “ptičija gripa”.


Svjetska zdravstvena organizacija učestvovala je u izradi Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH iz 2009. godine, koji je, kako navodi Victor Olsavszky, šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, u skladu sa IHR-om.


IHR odbor BiH čine dva predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH, jedan predstavnik Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo ispred FBiH, jedan predstavnik Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske ispred RS-a, te jedan predstavnik Odjela za javno zdravstvo i druge usluge Vlade Brčko distrikta BiH.


“U protekle četiri godine, SZO je organizovala ili podržavala bh. zdravstveni sektor u organizaciji sastanaka odnosno radionica IHR odbora BiH najmanje dva puta godišnje. Simulacijske vježbe bile su dio edukacija. Pored toga, IHR odbor BiH pod koordinacijom Ministarstva civilnih poslova BiH učestvovao je u svim međunarodnim simulacijskim vježbama koje organizuje Svjetska zdravstvena organizacija, a riječ je o online vježbama”, pojašnjava Olsavszky.


O vježbama, kao ni o Planu iz 2009. godine, nisu bili upoznati sagovornici iz lokalnih bolnica s kojima je razgovarao BIRN BiH.

 

U dopisu Ministarstva civilnih poslova BiH navodi se da, “polazeći od zakonom definisanih nadležnosti u oblasti zdravstva, Ministarstvo civilnih poslova BiH nije koordiniralo simulacijske vježbe za slučajeve širenja zaraznih bolesti u zdravstvenim ustanovama”.

 

Danas smatraju da ovakvim obukama trebaju prisustvovati i predstavnici zdravstvenih ustanova u BiH.


“Potrebno je da, pored institucija koje predstavljaju zdravstvene vlasti u BiH, i same zdravstvene ustanove budu sudionici simulacijskih vježbi s ciljem što bolje pripreme i identifikacije eventualnih nedostataka”, sugerišu iz Ministarstva civilnih poslova.


I Ministarstvo sigurnosti BiH učestvovalo je izradi našeg jedinog nacionalnog Plana pripravnosti i kontrole pandemijske influence u BiH iz 2009. godine.


Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti BiH, mišljenja je da se dio smjernica ovog plana može koristiti i danas.


“Ovaj plan se pokazao izuzetno korisnim u vrijeme kada je donesen i za potrebe kojima je bio namijenjen. Međutim, svi akcioni planovi ne mogu imati vrijednosnu valorizaciju ako čelni ljudi institucija, pa i ministarstava, nemaju kapacitet da se ponašaju kao krizni menadžeri, donose brze i na zakonu zasnovane odluke”, tvrdi Radončić.

 

Nastavak teksta čitajte ovdje.

 

 

(Detektor/DEPO PORTAL/BLIN  MAGAZIN/ad)

 

 

BLIN
KOMENTARI