Ugledni američki list Foreign Policy je nedavno objavio članak pod nazivom “Balkanski ratovi stvorili naraštaj kršćanskih terorista”, u kojem se navodi da su balkanski sukobi 90-ih godina prošloga stoljeća bili ključni za dodatnu radikalizaciju Europe te se dodaje da su sovjetska invazija na Afganistan i kasniji građanski ratovi bili snažna polazišna točka za stvaranje islamističkog radikalizma, prenosi Dnevni list.
Tu se nalaze i mnogi drugi ratovi, od Čečenije do Iraka. No, prema pisanju navedenog lista, jedan je konflikt koji je oblikovao tijek globalnog ekstremizma i terorizma previđen.
“Značajan udio sadašnjeg globalnog ekstremizma desničarskih pokreta “skuhan” je u peći balkanskih sukoba 90-ih godina, posebno u ratu u BiH. Muslimanska strana ove priče je dobro poznata. Vojnim pokretima bh. muslimana pridružile su se tisuće stranih dragovoljaca. Neki su bili i novi regruti iz Zapadne Europe, dok su drugi bili veterani džihada u Afganistanu protiv sovjetske invazije 80-ih godina…Kontakti s drugim borcima iz cijelog svijeta i radikalizacija oružane borbe postavili su temelje za stvaranje mreže ekstremističkog nasilja s kojim se svijet do danas suočava“, navodi Foreign Policy i dodaje kako, pak, navedeni događaji nisu bili svojstveni samo za muslimansku stranu u sukobu.
Tako se podsjeća da se tisuće dragovoljaca iz cijele Europe pridružilo i, kako ih se naziva, ‘pravoslavnoj vojsci bh. Srba i katoličkoj vojsci bh. Hrvata’. U tom se svjetlu tvrdi da je hrvatska strana napose privukla mnoge neonaciste s čitavog kontinenta tijekom tog perioda.
“To je bilo u manjoj mjeri zahvaljujući odluci nacionalne vlade u Zagrebu da kao nacionalne simbole prikaže simbole NDH, fašističkog ogranka režima Trećeg Rajha, iz Drugog svjetskog rata“, dodaje se uz opasku da su se, kao i muslimanski dragovoljci, i kršćanski veterani nakon rata vratili u svoje zemlje, radikalizirali i spremili za novu akciju dok su neki od njih postali temelj stvaranja novih desničarskih pokreta koji su se vremenom pretvorili čak i u moćne političke snage. Kao jedan od najupečatljivijih primjera spominje se Zlatna zora u Grčkoj, čiji su ključni članovi sudjelovali u srebreničkom genocidu nad Bošnjacima 1995. godine.
Europske vlade sporo prepoznale prijetnju koju predstavljaju radikalizirani veterani
“Kao i s muslimanskim dragovoljcima, europske vlade su vrlo sporo prepoznale prijetnju koju su ti radikalizirani veterani predstavljali u svojim vlastitim društvima nakon povratka. Nijedna europska vlada nije postupila po poznatim programima za deradikalizaciju i reintegraciju boraca koji se vraćaju u društvo. Ta ideja nije bila ni na dnevnom redu niti je postojala bilo kakva pravna odgovornost za zločine koje su ti ljudi počinili. Ako ništa drugo, neki od boraca su bili nagrađeni slavom i političkom platformom za budućnost. Taj neuspjeh proizveo je isti tip ljudi i mreže radikalnog ekstremizma na europskoj desnici kao, što se dogodilo s ‘islamističkim terorizmom’“, navodi se u članku.
Foreign Policy, nadalje, navodi da je spisak terorista i nacionalističkih radikalnih propagandista koji izlaze iz rata u BiH ili ga nadahnjuju opsežan. Prema mišljenju autora teksta “Balkanski ratovi stvorili naraštaj kršćanskih terorista”, osobito su neke izjave Radovana Karadžića bile ideja vodilje europskih desničara, a upravo je takvo razmišljanje utjecalo na opću tendenciju ka genocidnim stavovima, posebno među Srbima tijekom balkanskih ratova, a koja se kasnije razvila i u današnjem sveprisutnom poimanju među europskom i američkom krajnjom desnicom tzv. velike zamjene – ideju da bijelu europsku kulturu, civilizaciju i rasu u Europi istiskuju muslimanski migranti, što, zauzvrat opravdava nasilnu odmazdu.
TV prijenos genocida uživo kao veliki faktor mobilizacije za ekstremiste
“Balkanski ratovi, a posebno onaj u BiH, bili su neki od prvih sukoba koji su se emitirali uživo na televiziji i ono što je čitav svijet vidio su brutalni zločini i masakri, uključujući i otvoreni genocid počinjen nad bošnjačkim muslimanskim stanovništvom.
Paravojne formacije s više ili manje državne potpore mogle uspostavljati kampove, mučiti, silovati, ubijati i spaljivati vjersku i kulturnu baštinu, dok je tzv. slobodni svijet samo gledao. Gledali su s užasom, no sve što su radili bilo je gledanje – pasivno i nemoćno“, poručuje se uz konstataciju da je prenošenje genocida putem televizije bilo veliki faktor mobilizacije za ekstremiste sa svih strana, prenosi Dnevni list.
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)