Optimistične najave

BiH dobija pozitivnu vijest iz Bruxellesa?

Front 25.05.19, 09:00h

BiH dobija pozitivnu vijest iz Bruxellesa?
Poznavaoci evropskih integracija tvrde da je nezahvalno prognozirati kakvo će biti mišljenje EK-a ukoliko nije formirana vlast, jer EU i nema partnera za razgovor

 

Bosna i Hercegovina bi 29. maja trebala dobiti mišljenje Evropske komisije o kandidatskom statusu zajedno s drugim zemljama zapadnog Balkana. Izvještaj o proširenju obuhvatat će Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu, a u slučaju naše zemlje, to će biti mišljenje. Gotovo sigurno je da će ono sadržavati i neke kratkoročne i dugoročne obaveze koje su pred nama i koje ćemo morati ispuniti, piše Oslobođenje.

 

Reforma društva

 

Mišljenje je trebalo biti objavljeno u sklopu izvještaja EK-a o proširenju na zemlje zapadnog Balkana, a nakon što je BiH krajem februara dostavila odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika. Direktor Direkcije za evropske integracije u BiH Edin Dilberović je optimista i očekuje pozitivno mišljenje, ali nije želio špekulisati o datumu kada bi BiH mogla dobiti pozitivan stav o kandidatskom statusu naše zemlje pred Vijećem Evropske unije, koji čine suverene zemlje članice.

 

- Ono što smo mi u Direkciji za evropske integracije najčešće radili jeste da smo izbjegavali datume. Kao što znate, po nekim izjavama koje su nekada bile u BiH mi smo bili punopravna članica i 2009, a mi sada dobijamo prvi put jedno sveobuhvatno mišljenje. To je jednostavno rečeno, nakon obavljenog sistematskog pregleda mi smo dobili nalaz i taj nalaz sadržavat će i terapiju koja se mora napraviti da bi slika bila upotpunjena na kvalitetan način, kaže Dilberović.

 

Prema njegovim riječima, praksa koja je postojala do sada je da se u okviru paketa za proširenje dostavljaju i mišljenja vezano za zemlje koje su podnijele zahtjev za kandidatski status. Do sada nije bilo ocjena nego se u mišljenju jasno definiralo ono šta je zemlja uradila i šta treba uraditi u budućim koracima u kontekstu punopravnog članstva u EU. Dilberović tvrdi da tek nakon dobijanja kandidatskog statusa slijede teži uslovi, a to je reforma kompletnog društva BiH.

 

- To je ono što zahtijeva EU za punopravno članstvo, jer odgovore na Upitnik koje smo dostavili i informacije koje EU ima, od zemalja članica koje imaju ovdje ambasade, od Delegacije EU i od nevladinog sektora, biće produkovani u mišljenju EU. I tu će vrlo jasno biti definisani koraci koje BiH mora ispuniti za punopravno članstvo i oni uopće neće biti lagani, kaže Dilberović i naglašava da je formiranje vlasti možda i najlakši korak koji BiH u procesu ispred nas očekuje.

 

Poznavaoci evropskih integracija tvrde da je nezahvalno prognozirati kakvo će biti mišljenje EK-a ukoliko nije formirana vlast, jer EU i nema partnera za razgovor kako bi nastavila dalji proces EU integracija.

 

- Ako se EK bude vodila standardima kojima se do sada rukovodila, jer je to tehničko i vrlo profesionalno tijelo, nema razloga da mislimo da će i ovog puta biti drugačije i da će situacija po BiH biti ista. Ni mi nismo promijenili ništa suštinski u ovoj državi i ne mislim da će se neko odjednom naći u situaciji da bude, na neki način, entuzijastičan oko ove države, niti je situacija u EU takva da dopušta ozbiljno bavljenje zemljama potencijalnim kandidatima, niti se ova država, kažem, pokazuje, kaže Kenan Ešref Rašidagić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu

 

On tvrdi da je samo nama unutar BiH jasno zašto je proces takav jer postoje dvije trećine vlasti koje rade intenzivno na destabilizaciji i uništavanju ove države.

 

- Ali izvana kad gledate, vas ne zanima da li se tehničke obaveze u oblasti EU integracija ispunjavaju. Nismo pokazali nikakvu spremnost da napredujemo, navodi Rašidagić.

 

Da izvještaji EK-a neće biti drugačiji u odnosu na izvještaje iz prethodnih godina, smatra i Elmir Sadiković, takođe profesor na FPN-u u Sarajevu.


- Pravi izazovi će za nas uslijediti tek kada otvorimo pregovaračka poglavlja sa EK-om. S obzirom na postojeći odnos EU prema proširenju na zapadni Balkan, mislim da ćemo prilično dugo čekati da se taj proces otvori, naglašava Sadiković.

 

Dugogodišnji diplomata i bivši ambasador BiH u Bruxellesu Draško Aćimović smatra da će izvještaj sigurno biti “manje-više politički”. Obrazloženje donošenja političkih odluka, prema mišljenju Aćimovića, jeste da nismo kako treba dali odgovore na Upitnik EK-a.

 

- Imamo neodgovorenih stvari, imamo stvari koje uopšte ne ulaze u sistem evropskih vrijednosti. Znači, odluka će sigurno biti neka politička, ističe Aćimović.

 

Na pitanje da li je moguće da BiH do kraja godine dobije kandidatski status pod uslovom da dobije pozitivno mišljenje EK-a, Aćimović odgovara da je to “BiH mogla i u vrijeme dok sam ja bio na mjestu ambasadora prije tri godine, jer smo tada imali veliku podršku EU”.

 

Aćimović smatra da je kandidatski status jako bitan zbog povlačenja sredstava.

 

Formiranje vlasti

 

- Ja sam bio ogorčen kada sam vidio po 30, 50 pa nekad i po 100 miliona da je locirano u druge države, a koji su bili naši novci, za naše ljude. E, to je strašno i to je jedan veliki grijeh koji rade naši političari. Trebamo vidjeti kako da mi te novce dobijemo koji su nam namijenjeni i da pokušamo da dobijemo više za naše građane, kaže Aćimović.

 

S druge strane, profesor emeritus Vinko Kandžija, predsjednik Asocijacije za studije evropske zajednice u BiH, smatra da izvještaji mogu biti bilo kakvi, jer je to samo papir, a ako nije nije dobar, onda će se korigirati.

 

- Prema Kopenhaškim kriterijima, svaka zemlja može biti članica EU ako ispunjava tri uvjeta: da je evropska zemlja, da ima vladavinu prava i da ima određeni vid tržišnog gospodarstva. Kopenhaški kriteriji pak govore da treba da ima političke, ekonomske, administrativne i pravne tzv. acquis communautaire (pravna stečevina EU, op. a). Puno procesa i stvari je BiH ispunila, ističe Kandžija.

 

Evropska komisija je vrlo jasno sa svoje strane više puta naglašavala, kao što je to učinio i komesar za proširenje EU Johannes Hahn tokom svoje zadnje posjete BiH, da je nužno formirati vlasti na svim nivoima, ali prvenstveno na nivou BiH. Imajući u vidu da bi bilo jako teško, gotovo nemoguće raditi na procesu evropskih integracija bez formiranih vlasti, šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark je poručio da ne zna hoće li se to odraziti na mišljenje EK-a, jer je njegov sadržaj povjerljiv. Poručio je da će Evropska komisija vrlo jasno naglasiti potrebu i formiranja vlasti, jer bez toga nema daljeg iskoraka ka procesu EU integracija.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)

BLIN
KOMENTARI