JEDAN OD NAJKONTRAVERZNIJIH VLADARA 21. VIJEKA

Optužuju ga da je neprijateljima odsijecao glave, a homoseksualce slao u logore. On tvrdi: 'Ubio sam koga treba ubiti!

Nedjeljni magazin 17.03.19, 15:50h

Optužuju ga da je neprijateljima odsijecao glave, a homoseksualce slao u logore. On tvrdi: 'Ubio sam koga treba ubiti!
Ovaj osebujni predsjednik danas je jedna od najbizarnijih političkih figura, čim progovori to je vijest. No, ne mora ni progovoriti, i svojim djelima zna zapanjiti prvo rusku, potom i svjetsku javnost

 

Izvor: 100posto.hr

Piše: Daniel Radman


Tijekom 90-ih Rusi su vodili dva rata (1994-96., 1999/2000.) sa separatističkim pokretom u Čečeniji. Ovaj kavkaški narod pokušao je iskoristiti priliku dok je Ruska Federacija proživljavala najveću ekonomsku i političku krizu, i malo je nedostajalo da uspiju u tome. 


Ruske vlasti, predvođene Borisom Jelcinjom, očekivale su laganu pobjedu u vojnoj intervenciji koja je uslijedila nakon što su Čečeni proglasili neovisnost, no sukobi u kojima je živote izgubilo između 60 i 100 tisuća ljudi protegli su se na punih šest godina dok nije pronađen kakav-takav kompromis.


Borbe trebaju biti na smrt


Rusija je u Čečeniji obranila svoje granice, ako ništa pokazala je da njezin teritorijalni integritet nije upitan, no Čečeni su dobili ogromnu autonomnu ovlast, toliku da se može reći kako je ruska vlast na terenu daleko od potpune. Kako drukčije objasniti da je i sam predsjednik Vladimir Putin nedavno poručio čečenskom predsjedniku Ramzanu Kadirovu da se ruski zakoni moraju poštovati? 


Kadirov je, naime, naslagao čitav niz propisa u skladu s islamom - zabrana kockanja, proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića, obvezno nošenje vela samo su neki od njih - uopće se osvrnuvši na ustavna prava koja su zajamčena ruskim građanima, što dovoljno govori o utjecaju Moskve. A i o Kadirovu samom.


Ovaj osebujni predsjednik danas je jedna od najbizarnijih političkih figura, čim progovori to je vijest. No, ne mora ni progovoriti, i svojim djelima zna zapanjiti prvo rusku, potom i svjetsku javnost. Recimo, 2016. je poslao svoje sinove – stariji je 10-godišnjak, mlađem je 8 godina – u ring, bez ikakve zaštitne opreme, da se okušaju u slobodnoj borbi. Čak se i pohvalio da mu je 'mali' nokautirao protivnika za 14 sekundi. Kad je to čuo, zgrozio se i legendarni ruski borac Fedor Jemjeljanjenko (i u nas poznat zbog rivalstva s Mirkom Filipovićem), a Kadirov mu je na to, mrtav-hladan odgovorio da se tako odgajaju 'branitelji Rusije'. I još kao opravdanje dodao da je riječ tek o 'egzibicijskom meču'.


U jednom intervjuu je čak i izjavio da bi volio gledati, a i sudjelovati, u borbama u kojima ne bi bilo sudaca i predaje, jasno aludiravši da bi se i u 21. stoljeću borci trebali boriti do smrti. Serijal bizarnih vijesti o Kadirovu tu ne staje. Recimo, jedna od zanimljivosti je ta da je počasni član Ruske akademije za prirodne znanosti iako nema dokaza da sam ima više od dva-tri razreda osnovne škole.


Svaki Čečen treba ubiti 150 Rusa


No, daleko je Kadirov od nekog bizarnog tipa oko kojeg ima previše mjesta za šalu. I sam je proizvod rusko-čečenskog rata, tijekom kojeg se istakao kao vođa paravojnih odreda za koje postoji opravdana sumnja kako su činili ratne zločine. Ljubav s Rusima u njegovom je slučaju počela mržnjom. Ramzanov otac Ahmed, koji je u vrijeme sukoba s Rusima bio muftija Čečenije, tada je proglasio džihad, a ako ni to nije dovoljno, tijekom 90-ih 'proslavio' se izjavom da 'svaki Čečen treba ubiti 150 Rusa'.


Sin mu je kao vođa ratne bande predano radio na tome, no stvari su se okrenule 1999. kada Ahmed u drugom čečenskom ratu izdaje svoje dotadašnje suborce i okreće se na rusku stranu. Pretpostavlja se kako su tome kumovala dva razloga, jedan je što je u Čečeniji porastao utjecaj vehabija koji mu nisu bili po volji, a drugi je što je vidio da se u zemlji, ekonomski i politički gledano, ništa ne kreće na bolje.


Ahmed je za lojalnost nagrađen titulom prvog predsjednika Čečenske republike u sklopu Ruske federacije, no osveta islamista bila je žestoka. Na masovnom skupu na nogometnom stadionu – slavio se Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu – predsjednik je ubijen u atentatu izvedenom eksplozivom.


Nastavak teksta čitajte ovdje.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 

BLIN
KOMENTARI