FOTO/ DOKUMENTA POSVEĆENA STRADANJU GRAĐANA

Izložba 'Sarajevski vlak bez voznog reda' otvorena u Historijskom muzeju BiH

Kultura 08.11.18, 21:22h

Po riječima autora Đorđa Mihovilovića, izložba je posvećena prvenstveno radnicima sarajevske Željezničke radionice, preteče kasnije Fabrike željezničkih vozila "Vaso Miskin Crni", ali i drugim stradalnicima


 

Izložba fotografija i drugih dokumenata "Sarajevski vlak bez voznog reda" posvećena stradanju građana Sarajeva u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata otvorena je večeras u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. 


Po riječima autora Đorđa Mihovilovića, izložba je posvećena prvenstveno radnicima sarajevske Željezničke radionice, preteče kasnije Fabrike željezničkih vozila "Vaso Miskin Crni", ali i drugim stradalnicima. Sarajevo je odabrano za postavku jer je u to vrijeme bilo jedna od urbanih sredina najpogođenijih deportacijama stanovnika u Jasenovac. 


U nazivu izložbe je simbolična misao o svim neznanim transportima pojedinaca željezničkim kompozicijama u vrijeme Drugog svjetskog rata. 


Izložbu je omogućilo Spomen-područje Jasenovac, javna ustanova koja čuva sjećanje na nekoliko hiljada Sarajlija umorenih u logorima u okviru sistema ustaškog koncentracionog logora Jasenovac. 


Spomen-područje od 2016. godine surađuje s Historijskim muzejom BiH u Sarajevu na istraživanju građe nekadašnjeg Fabričkog muzeja i pronalaženju spisa o sudbinama onih koji su stradali između 1941. i 1945. godine te onih koji su ih se sjećali. 


U tom periodu, desetine hiljada osoba bilo je zatočeno i pogubljeno u logoru Jasenovac, među njima 152 radnika glavne Željezničke radionice iz Sarajeva. Prošli su kroz pakao u Jasenovacu i Gradiški, gdje je umoreno njih 125. Preživjelo je 14 radnika, dok su trinaestorica stradala na drugim mjestima ili kao pripadnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Među zatočenim željezničarima bilo je 56 Srba, 49 Jevreja, 25 Bošnjaka, 17 Hrvata, dva Crnogorca, dva Slovenca i jedan Čeh. 


To je dio ogromne žrtve koju su građani Sarajeva podnijeli u razdoblju Drugog svjetskog rata. Tokom holokausta, na različite načine je usmrćeno između devet i deset hiljada sarajevskih Jevreja, od toga najmanje četiri hiljade u jasenovačkim logorima. Stradao je i veliki broj Srba, Bošnjaka, Hrvata i pripadnika drugih naroda, posebno Čeha i Slovenaca. 


Među njima je bio veliki broj antifašista - skojevaca, komunista, sindikalaca i ostalih protivnika ustaškog režima, kao i članova njihovih obitelji s kojima se Nezavisna Država Hrvatska obračunala surovo. 


Ustaška vlast je 25. novembra 1941. donijela posebnu zakonsku odredbu o upućivanju nepoćudnih osoba na prisilni boravak u sabirnim i radnim logorima. 


Tako su periferna gradska naselja u Sarajevu, u kojima su se oko industrijskih postrojenja razvile radničke nastambe, podnijele ogromne žrtve. 


Upravo ta naselja postala su jedno od otpora ustaškom režimu. Tu je bila i glavna Željeznička radionica, jedno od najvećih tadašnjih preduzaća u Sarajevu. 


Tokom šezdesetih godina proteklog stoljeća, u preduzeću "Vaso Miskin Crni" postojao je memorijalni muzej, ali je vremenom ugašen i dio građe se danas čuva u Historijskom muzeju BiH. 


Bogatu građu o razdoblju Drugog svjetskog rata i stradanju radnika te fabrike čuvaju danas i Arhiv Bosne i Hercegovine te Historijski arhiv Sarajevo. 


Po riječima autora izložbe "Sarajevski vlak bez voznog reda" Đorđa Mihovilovića, postavka u Historijskom muzeju bit će otvorena narednih sedam do petnaest dana.


(FENA/ad) 

BLIN
KOMENTARI