Više od 40 posto putnika boji se mogućnosti pada aviona, no statistika pokazuje kako su veće šanse da vas ubije kokos nego da poginete u padu aviona. Godine 2016. 325 ljudi umrlo je u 19 zrakoplovnih nesreća (na svijetu), a usporedbe radi godišnje umre više od 2.800 ljevaka radi korištenja opreme namijenjene dešnjacima.
Trebali bi se voziti avionom svaki dan 55.000 godina prije no što ćete doživjeti fatalnu nesreću - dok su šanse za nesreću sa smrtnim ishodom u avionu jedna u 11 miliona, a šanse za automobilsku nesreću su jedna u 5.000. Također i u najgorim nesrećama šanse za preživljavanje su (pokazalo se) 76 posto.
No, nesreće se događaju, kao što se najbolje vidi na videu koji prikazuje pad Convair aviona koji se nedavno srušio kraj Pretorije, u JAR-u a poginulo je dvoje od 19 putnika. Ruku na srce riječ je o vintage avionu koji, kažu mnogi, više nije smio letjeti.
Postoji čitav niz pravila i uputa koji vam, u slučaju najgoreg scenarija, mogu pomoći da preživite.
Nipošto nemojte plaziti po podu. Iako se topao zrak i dim dižu, pa neke upute kažu da bi bilo najpametnije držati glavu 50 centimetara iznad tla ovo ne vrijedi za avion kroz čiji uski prolaz pokušavaju protrčati deseci ljudi. Oni će vas vrlo vjerovatno zgaziti, a odmoći će vam i prtljaga koja pada na vas. Radije rukom poklopite usta i malo spustite glavu prema dolje.
Zaista je važno da se zavežete ali i da se znate odvezati. Biti zavezan (a to vrijedi i za djecu) je važno i tijekom turbulencija kada se mnogo ljudi uspije ozlijediti, ali specijalisti za preživljavanje i sigurnost primijetili su kako su neki ljudi ostali u svojim sjedalima jer se nisu znali odvezati.
Nemojte se obući kao da idete na plažu. Nepraktična odjeća, golemi šeširi i japanke su tip "opreme" koji je bolje sačuvati za hotel. Ako trebate potrčati, bolje je biti u čvrstoj obući. Ako po vama padaju oštre stvari ili prtljaga bolje je biti zaštićen dugim rukavima i nogavicama.
Iako je to dosta teško nemojte popustiti (i pridonositi) kolektivnoj panici koja može biti smrtonosna. Saberite se, slušajte upute i smirite osobu do sebe. Pomognite starijima i onima koji su eventualno ozlijeđeni. Ako dođe do požara ne spašavajte svoju priručnu prtljagu, torbu sa šminkom i fotoaparatom, punjač za mobitel ili hranu - idite van, mirno i staloženo, ali najbrže što možete i spašavajte sebe.
Također, iako nije da na to uvijek možete utjecati, ali veliki su avioni sigurniji od manjih, i nacionalne kompanije imaju manje nesreća od regionalnih. Većina ljudi vjeruje da od trenutka kada se spuste maske s kisikom može proći do sat vremena bez da masku trebate staviti preko nosa i ustiju. To je netačno, riječ je o sekundama, a nedostatak kisika brzi je ubica. Iste sekunde kada maske padnu, iako je pritisak stabilan, stavite masku na lice i tek onda pomozite drugima.
Oni koji sjede u repu aviona imaju 69 posto više šansi za preživljavanje. Idealno bi također bilo da ste od izlaza za nuždu udaljeni maksimalnih šest redova, te da sjedite u sjedalu kraj prolaza, a ne kraj prozora.
Najvažnija je od svega često osporavana pozicija "glave među koljenima". Neki teoretičari zavjere čak kažu kako je to osmišljeno kako bi slomili kičmu pa da aviokompanije ne trebaju plaćati troškove liječenja, ili pak da vam očuva zube pa da vas mogu identificirati po otisku zubiju. Noge trebate usidriti čvrsto na pod kako ne bi odletjele naprijed i da ne dođe do loma kosti (s kojim je mnogo teže istrčati iz aviona). Glavu "usidrite" radi trzaja, i pokrite glavu i vrat kako bi se zaštitili od objekata koji lete.
(Express.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)