POZNATI NJEMAČKI POLITIČKI ANALITIČAR TVRDI

Bodo Weber: EU je propala u BiH... Čović je, u saradnji s Dodikom, bacio državu u najdublju krizu, poraz se mora priznati!

Front 05.05.18, 11:53h

Bodo Weber: EU je propala u BiH... Čović je, u saradnji s Dodikom, bacio državu u najdublju krizu, poraz se mora priznati!
U nema politiku ozbiljnog protivljenja politikama Dodika i Čovića kad je u pitanju podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ističe njemački analitičar Bodo Weber u razgovoru za Al Jazeeru Balkans

 


Izvor: Al Jazeera Balkans/ Razgovarao: Harun Cero

 

Bodo Weber, njemački politički analitičar i viši saradnik Vijeća Centra za politiku demokratizacije, objavio je nedavno analizu pod nazivom "Propadajuća inicijativa EU-a u Bosni i Hercegovini – Agenda reformi i izvještaj o praćenju upitnika", u kojoj opisuje kako je došlo do kraha inicijative Evropske unije u Bosni i Hercegovini i navodi glavne profitere takvog razvoja događaja.


Smatra da su to Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZBiH) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) te čelnici tih stranaka, Dragan Čović i Milorad Dodik.


Misli da Evropska unija mora priznati poraz kako bi mogla ići dalje i na osnovu neuspjeha naučiti kako napraviti bolju, istinsku političku strategiju.


"Problem je u tome što Evropska unija već neko vrijeme nema politiku kad su u pitanju reforme Ustava Bosne i Hercegovine niti ima politiku ozbiljnog protivljenja politikama Dodika i Čovića kad je u pitanju podrivanje ustavnog poretka", kaže Weber za Al Jazeeru.


Naziv Vaše analize jest "Propadajuća inicijativa Evropske unije u Bosni i Hercegovini". Generalno, koje su, po Vašem mišljenju, najveće boljke u odnosima zvanične politike u BiH i EU-a? Često se čuju zahtjevi za iskrenijim i transparentnijim odnosima.


- Analizu smo objavili da, uz opširnu dokumentaciju, pokažemo da je trenutna inicijativa EU-a prema Bosni i Hercegovini krahirala i da se Unija ne nastavi praviti da još postoji nekakav reformski proces i "progres" (napredak) sve dok je vanjske okolnosti ne natjeraju da prizna realnost, kao što je bio slučaj 2014, kada su se dogodili socijalni nemiri.


Umjesto toga EU mora priznati poraz da bi mogla ići dalje i naučiti na osnovu neuspjeha kako napraviti bolju, istinsku političku strategiju. Za to treba identifikovati uzroke neuspjeha. A oni se svode na iste kao u slučajevima svih prethodnih inicijativa prema Bosni i Hercegovini – nedostatak političke volje da se uđe u konflikt s političkim elitama koje ne žele strukturne reforme, ni ustavne ni ekonomske, jer u stanju stabilne disfunkcionalnosti ustavnog i političkog poretka u Bosni i Hercegovini imaju sve što im treba.


Zbog nedostatka političke volje, Evropska unija, odnosno prije svega njene institucije reaguju na reformski otpor snižavanjem reformskih uslova, stvarajući tako privid reformskog procesa, dok ustvari uvijek završavaju u ulozi saučesnika u potkopavanju vlastitih reformskih inicijativa Unije, zajedno s domaćom političkom elitom u Bosni i Hercegovini.


U Vašoj analizi ističete da je Evropska unija, pogotovo evropske institucije, kriva za neuspjeh svoje inicijative zato što je radila u dosluhu s bh. političkim akterima. Također, navodite da su zvaničnici EU-a, kad su shvatili da je inicijativa propala, pokušali skinuti odgovornost za neuspjeh sa sebe tako što su govorili da se pokazalo da "(finansijsko) uslovljavanje ne funkcioniše u BiH", što se, kako navodite, pokazalo pogrešnim. Dokaz za to je, kažete, aranžman s MMF-om. U kojoj mjeri finansijsko uslovljavanje utječe na provođenje reformi u BiH?


- Imali smo ipak pozitivan pomak u sadašnjoj inicijativi Evropske unije prema Bosni i Hercegovini – EU je prvi put stvorila zajednički front s međunarodnim finansijskim institucijama (IFIs) te prihvatila da koristi sredstvo moći koje dugo nije htjela koristiti – politiku strogog finansijskog uslovljavanja, tj. umjesto dosadašnjeg krpljenja rupa u bh. budžetima da ne dođe do socijalnih nemira prijetilo se eliti da će joj se zatvoriti dotok novca ako ne pristane na ozbiljne reforme.


Prva faza, faza do sklapanja kreditnog aranžmana između MMF-a i domaćih vlasti u septembru 2016, pokazala je da ta politika može natjerati vladajuću elitu da prihvati neke bolne ekonomske reforme ako je prisiljena. Nažalost, od početka Reformske agende, a pogotovo od 2016., institucije EU-a potkopavale su tako ozbiljan i izuzetan pristup MMF-a, pa su naposljetku, krajem 2017, uvjerile centralu MMF-a da fond napusti čvrste reformske uslove da bi se isplatila dugo blokirana druga kreditna tranša. To je bila definitivna smrt Reformske agende. Neki zvaničnici, uključujući one iz IFI-sa, u pozadinskim razgovorima već na ljeto 2017. zaključili su da je politika uslovljavanja, uključujući finansijsko, čista zaštitna tvrdnja, a i svojevrsni izraz potpune frustracije djelovanja EU-a.


Navodite da se "EU nije držala striktnog uslovljavanja" i da se "vratila starim navikama spuštanja kriterija i pregovaranju iza zatvorenih vrata s bh. političkim akterima koji se protive reformama, zbog čega su je obični građani prepoznali kao partnera te političke elite". Primjer za to jest i diskusija koja je uslijedila nakon usvajanja Zakona o akcizama. Koje su posljedice te politike i takvog načina saradnje?


- Upravo to što sam već naveo: predstavnici se bave reformskim procesima s bh. zvaničnicima i političkim čelnicima, a sve to iza zatvorenih vrata. Isključeni su svi, od parlamentarne opozicije preko civilnog društva do građana. A budući da je upravo ta elita osnovni problem, kad nećete da se sukobite s njom i niste spremni javno imenovati glavne kočničare reformi, završite kao de facto saveznici političkoj eliti u podrivanju vlastite EU-inicijative, a to je ovog puta jako žalosno – jer su na početku inicijative, nakon nasilnih socijalnih nemira koji su izbili u Bosni i Hercegovini u februaru 2014, zvaničnici EU-a uvidjeli da je elita u Bosni i Hercegovini glavni faktor blokade reformi i da treba tražiti savez s građanima Bosne i Hercegovine koji su kroz proteste rekli "ne" cijeloj političkoj klasi svoje zemlje.


Kao glavnog profitera ovakve saradnje EU-a i aktera u Bosni i Hercegovini koji se protive reformama navodite čelnika HDZBiH Dragana Čovića. Možete li to pojasniti?


- Gospodinu Čoviću Evropska unija dvaput je omogućila da kao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine kupi političke poene na integraciji Bosne i Hercegovine u EU – 2016. predajom nekredibilne aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo, te 2017. predajom odgovora na Upitnik Evropske komisije. Zvaničnici Evropske unije pustili su ga da nesmetano saopćava neke fantazije – datume kad će Bosna i Hercegovina, navodno, dobiti kandidatski status. U isto vrijeme implementacije reformi najviše su se kočile kroz stalnu krizu vladajuće koalicije u Federaciji BiH, a to najviše – ne oslobađajući druge političke stranke od odgovornosti – zbog reformskog otpora HDZBiH, koji je žestoko branio svoj sistem patronaže u zapadnoj Hercegovini. Toga su svi u Evropskoj uniji bili svjesni, a šutjeli su.


Nastavak razgovora čitajte OVDJE.


(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

BLIN
KOMENTARI