Zbog negativnog prirodnog priraštaja, koji nas je uhvatio i ne pušta punih 15 godina, u Srpskoj su sve glasniji i brojniji oni koji smatraju da nam je hitno potreban – porez na neženje.
Poslodavci smatraju da bi, nakon što budu udareni po džepu, mnoge neženje odlučile da stanu na ludi kamen i zasnuju porodicu – u što su duboko ubijeđeni i sindikalci.
I jedni i drugi su zabrinuti što u RS daleko više ljudi umire, nego što se rađa beba, a djelimično odgovornim za ovakvo stanje smatraju i sve zaposlene građane koji su uveliko zagazili u treću ili četvrtu deceniji, ali im ni na pamet ne pada stvaranje porodice i potomstva.
Zvanična statistika potvrđuje da svaki treći odrastao stanovnik RS nikada nije bio oženjen, odnosno udat. Popis stanovništva pokazao je da u RS ima oko milion građana starijih od 15 godina, od čega je 600.000 oženjeno ili udato, dok 300.000 nikada nije bilo u braku, a ostatak su razvedeni i udovci.
S druge strane, od 2002, u Srpskoj nijedne godine nije zabilježen pozitivan prirodni priraštaj, a razlika između nataliteta i mortaliteta kretala se i do 5.700 na godišnjem nivou.
Poslovna zajednica smatra da, u pravcu poboljšanja situacije, trebalo uvesti bećarski porez, i to za sve zaposlene starije od 25 godina. Oni bi plaćali porez sve dok ne postanu roditelji, a iznos plate koji bi se uzimao od njih išao bi za pomoć višečlanim porodicama.
– Ili bi ljudi koji imaju više djece plaćali manji porez na dohodak, koji iznosi oko deset odsto neto plate ili bi, možda, u potpunosti bili oslobođeni. S druge strane, oni koji rade, a ne razmišljaju o potomstvu, plaćali bi više. U svakom slučaju, Vlada bi trebalo ozbiljno da se pozabavi ovom pričom i ozbiljno razmisli o uvođenju takozvanog bećarskog poreza – poručuju poslodavci.
Iako su rijetke situacije u kojima se ne ponašaju kao rogovi u vreći, ovaj put prijedlog poslodavaca svojski podržavaju i sindikalci.
Iz Saveza sindikata RS poručuju da će dati svoj glas svakoj mjeri koja bi poboljšala natalitet, te Srpsku bar malo skrenula sa puta koji je polako, ali sigurno, vodi ka društvu staraca.
– Ako natalitet i dalje bude manji od mortaliteta, u budućnosti će nam ostati samo stari ljudi. Dakle, moramo stimulisati rađanje, pa makar i uvođenjem poreza na teret onih koji mogu, a neće da zasnivaju porodice – kaže potpredsjednik ovog saveza Tane Peulić.
U šali dodaje da bi neke neženje, samo da se riješe etikete bećara, ali i plaćanja poreza, vjerovatno požurili da stanu na ludi kamen.
– Šalu na stranu, društvo treba da posegne za svakom mjerom, koja bi poboljšala natalitet – ističe Peulić.
Darko V. (32), neženja iz Banjaluke, kaže da je čuo da bi uskoro u RS mogao da bude uveden bećarski porez.
– Ma, ja bih još pristao da mjesečno plaćam za svoje momkovanje. Međutim, ne bi mi bilo svejedno da me i javno prati epitet bećara, pa bih možda i prelomio da se oženim – kaže Darko.
Demografi, s druge strane, poručuju da će, bez ozbiljnih sistemskih mjera, porez na neženje proći kao – pucanj u prazno, odnosno da će teško bilo koga stimulisati da prelomi, oženi ili uda se, i zasnuje porodicu. Ili će ova represivna mjera, što je još gore, dovesti do povećanja broja iznuđenih brakova i neželjene djece, a to bi, upozoravaju stručnjaci, imalo pogubnije posljedice od negativnog prirodnog priraštaja.
Demograf Aleksandar Čavić ističe da je Srpskoj neophodan set mjera za pronatalitetnu politiku, gdje bi pomenuti porez mogao da bude samo pomoćna mjera.
– Najprije treba otkloniti prepreke zbog kojih se ljudi ne odlučuju na brak i rađanje djece. Ovdje je riječ o atraktivnim mjerama poput, na primjer, većih izdvajanja za rađanje, odnosno većih naknada za porodilje. Porez na bećare, koji je represivna mjera, teško da bi nekog stimulisao da zasnuje porodicu. On ne može da bude garant njene stabilnosti – ističe Čavić.
(Blic,BLIN MAGAZIN/ljk)