britanske i američke akcije na balkanu

Nepoznati detalji o lovu na ratne zločince: Ko je štitio, a ko (i kojim metodama) hvatao Karadžića i Mladića?

Hronika 23.11.17, 13:13h

Nepoznati detalji o lovu na ratne zločince: Ko je štitio, a ko (i kojim metodama) hvatao Karadžića i Mladića?
Lov na Karadžića i Ratka Mladića, jučer osuđenog na doživotni zatvor, tema je brojnih stranih medija, a Frankfurter Allgemeine Zeitung konstatira da oba krvnika u početku nisu bila u fokusu NATO-a

 

Plan je bio savršen. Ili je barem, na prvu, tako izgledao. Američki specijalci mjesecima su primali informacije o kretanju Radovana Karadžića, koji se krajem 90-ih skrivao u Bosni - piše Tomislav Mamić za Jutarnji.hr.


Ideja je bila da na jednom od puteva kojim se prebacivao iz skloništa u sklonište naprave zasjedu i tako ulove bjegunca. Međutim, Amerikanci su bili svjesni da Karadžić neće pasti u zasjedu poput onih kada na cesti netko ostavi pokvareni automobil ili fingira policijsku kontrolu. Ideju su pronašli u trash hororu “Motel pakao” iz 1980. u kojem su kanibali hvatali svoje žrtve tako da su na cestu stavljali krave od kartona. Američki specijalci otišli su korak dalje i umjesto krava odlučili na cestu postaviti - gorilu. Iz SAD-a je stigao majmunski kostim, specijalci su napravili zasjedu, no jedna stvar im je promakla. Karadžić se nije pojavio.

 

Ovako je jednu od epizoda lova na Karadžića opisao Julian Borger, urednik vanjske politike britanskog Guardiana, u svojoj knjizi “Krvnikov trag”.


Lov na Karadžića i Ratka Mladića, jučer osuđenog na doživotni zatvor, tema je brojnih stranih medija, a Frankfurter Allgemeine Zeitung konstatira da oba krvnika u početku nisu bila u fokusu NATO-a.

 

Sve se promijenilo, piše FAZ, reizborom Billa Clintona za američkog predsjednika i Tonyja Blaira u V. Britaniji u svibnju 1997. Tadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright počela je javno naglašavati da do procesa obnove u BiH nikada neće doći ako odgovorni za progon, ranjavanje i ubojstvo stotina tisuća ljudi prođu bez kazne. Tek tada, krajem 1997., dogovoreno je da se krene u lov na glavne osumnjičene.

 

Prva operacija lova nazvana Tango, u kojoj su sudjelovali britanski specijalci, bila je prekretnica. Oni su ubačeni u BiH i tada su uspjeli uhvatiti nekolicinu osumnjičenih za ratne zločine koji oko sebe nisu imali jaku mrežu zaštitnika.

 

Karadžić i Mladić uskoro bježe u Srbiju, gdje su u početku pod zaštitom Slobodana Miloševića kojem ne pada na pamet suradnja s Haaškim sudom.

 

Ipak, neke osumnjičene za zločine CIA je ulovila i u Srbiji. FAZ navodi slučaj Stevana Todorovića, kojeg su četvorica plaćenika ove američke agencije otela, ubacila u prtljažnik automobila i skelom prebacila na drugu stranu obale Drine, gdje su ga dočekali agenti CIA-e.

 

Taj je slučaj Karadžića i Mladića natjerao na budnost, navodi FAZ.

 

Njih dvojica žive poprilično sigurno sljedećih godina, sve do dolaska Zorana Đinđića na dužnost srpskog premijera koji je Srbiju želio približiti Europi. No, Đinđić je vladao samo dijelom zemlje. Ostatak je kontrolirao šef države Vojislav Koštunica, koji se protivio suradnji sa Sudom, ali i koji je pod sobom imao tajne službe. FAZ tako navodi da se ondašnji šef tajne službe Rade Bulatović, sadašnji ambasador Srbije u Ukrajini, pobrinuo da Mladić ostane nedodirljiv.

 

Karadžić je ostao na slobodi do 2008., a indikativno, uhićen je samo nekoliko dana nakon Bulatovićeve smjene.

 

Mladić više nije imao zaštitnika i “shvaća da se mora skloniti u podzemlje”. Uhićen je u svibnju 2011. u selu Lazarevo kao Milorad Komadić. Do njegove lokacije stiglo se nakon što se jedan od članova njegove obitelji izbrbljao preko telefona. Živio je zapušten u kući bez grijanja”, podsjeća FAZ.

 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)

 

BLIN
KOMENTARI