Iako su bolnice u BiH posljednjih godina napravile brojne iskorake, još uvijek postoji određen broj dijagnoza koje se ne mogu liječiti u domaćim zdravstvenim ustanovama.
Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja svake godine odvaja značajna sredstva kako bi osigurao liječenje stanovnika Federacije izvan toga entiteta, piše Večernji list BiH - piše Vecernji.ba.
Ugovori s državama
- Osigurane osobe mogu se liječiti u inozemstvu na teret sredstava Federalnog fonda solidarnosti ako su, u skladu s odredbama pravilnika o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih osoba na liječenje u inozemstvo, odlukom ovog Zavoda upućeni na liječenje u inozemnu zdravstvenu ustanovu.
Osigurane se osobe na navedeni način upućuju na liječenje u inozemne zdravstvene ustanove s kojima ovaj Zavod ima zaključen ugovor o suradnji, odnosno u zdravstvene ustanove u zemljama s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen međunarodni ugovor. Po toj osnovi u protekloj, 2016. godini oko 350 pacijenta obavilo je oko 420 tretmana (liječenja i kontrolnih pregleda).
Na ime troškova liječenja u 2016. godini ispostavljeno je oko 14,000.000 KM, odnosno, za liječenje u 2016. i ranijim godinama, uključujući ispostavljene i obveze za koje do kraja 2016. godine nisu ispostavljeni troškovi, iznos od oko 21,000.000 KM - navodi su u informaciji koju smo dobili od Federalnog zavoda za osiguranje i reosiguranje. Osim liječenja u stranim zemljama, bh. državljani mogu ostvariti pravo na snošenje troškova hitnih zdravstvenih usluga za vrijeme privremenog boravka u zemljama s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju.
- Navedeno se odnosi samo na hitne zdravstvene usluge koje se ne mogu odgoditi do povratka osigurane osobe u Bosnu i Hercegovinu - ističu iz Stručne službe Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja.
Djeca najčešći pacijenti
Bolesti zbog kojih pacijenti idu na liječenje u strane države su brojne. Djeca s dijagnozama urođene srčane mane smatraju se prioritetom jer BiH ima samo jednog dječjeg kardiokirurga, a zahtjeva za zahvate je sve više, dok se dio njih ne može raditi u bh. bolnicama. Na drugom mjestu su onkološki slučajevi kod najmlađih, kao i oni u kojima je dijete zadobilo opekline koje se nalaze na više od 60 posto kože.
- Tu su i oni s oboljenjima jetara, bubrega, pankreasa, srca, rožnice kod djece i odraslih koja se mogu uspješno liječiti transplantacijom, zatim oboljenja kod odraslih koja zahtijevaju transplantaciju koštane srži, elektrofiziološka ispitivanja kompleksnih aritmija i oboljenja kod djece rijetkih patologija - navodi se u informaciji o liječenju bh. pacijenata u stranim bolnicama.
Prema službenim podacima, najviše pacijenata upućeno je na liječenje u Hrvatsku, Austriju, Tursku i Češku. Naši sugovornici izrazili su nadu kako će u budućnosti biti manje zahtjeva za liječenje bh. pacijenata u stranim državama.
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)